Sa izgradnjom Berlinskog zida stigli su i radnici iz Jugoslavije

U Njemačkoj se danas obilježava 25. godišnjica pada Berlinskog zida koji je punih 28 godina dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku, a sagrađen je odlukom tadašnjeg komunističkog režima kako bi se spriječio odlazak Istočnih Nijemaca u demokratske zapadne zemlje.

Ipak, zanimljivo je da je izgradnja Berlinskog zida, koja je počela 13. augusta 1961. godine, uticala i na povećan broj radnika u Njemačkoj iz zemalja tadašnje Jugoslavije, javlja Anadolu Agency.

Naime, profesor William Zimmerman u svojoj knjizi Open Borders, Nonalignment, and the Political Evolution of Yugoslavia (Otvorene granice, nesvrstanost, i politička evolucija Jugoslavije) navodi da se povećanje radnika iz zemalja bivše Jugoslavije može objasniti početkom izgradnje Berlinskog zida početkom 1960-tih godina.

"Postoji impresivna veza između potražnje za stranim radnicima u Njemačkoj i migracije radnika iz Jugoslavije. Jedan od faktora kojim se objašnjava migracija jugoslavenskih radnika ranih 1960-tih godina je izgradnja Berlinskog zida kojim je uklonjena mogućnost da građani tadašnje Istočne Njemačke mogu odgovoriti na intenzivnu potražnju radne snage u Zapadnoj Njemačkoj", smatra ovaj profesor.

U svojoj opsežnoj i nadasve vrlo zanimljivoj knjizi iznosi i činjenične podatke o broju radnika iz Jugoslavije u Njemačkoj, poznatijih i kao gastarbajtera.

"Tako je već 1966. godine u Njemačkoj bilo oko 96.000 radnika iz Jugoslavije, naredne godine bilo ih je 97.725, a 1969. godine 226.290", piše ugledni profesor.

Berlinski zid je bila dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike (DDR). Sagradila ga je istočnonjemačka vlast i dobio je propagandistički naziv s pridjevom "antifašistički".

Počeo se graditi 13. augusta 1961. godine i više je puta nadograđivan. Zid je najprije bio samo obična bodljikava žica preko visoke ciglene barijere, a potom i džinovski betonski zid koji je opasao zapadni Berlin, praktično podijelio grad, presjekao ulice i razdvojio mnoge porodice i prijatelje.

Zbog sve veće želje za ujedinjenjem otvoren je za neometan saobraćaj 9. novembra 1989. godine, a potom je potpuno srušen. Zid je bio oličenje Hladnog rata pa je time i samo rušenje Berlinskog zida označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i struktura ne samo u Istočnoj Njemačkoj, nego u većini do tada socijalističkih država u Evropi, piše Anadolu Agency.