Ruski susjed se ubrzano priprema za rat: "Ovo neće biti kao 1940."

Prestrašene ratom u Ukrajini, baltičke države ubrzano se pripremaju za mogući sukob s Rusijom. Direktni sukob između Rusije i NATO-a donedavno se činio nezamislivim, no baltičke države - Latvija, Estonija i Litva - danas ulažu sve više u odbranu i sigurnosne pripreme, strahujući od moguće eskalacije.

Na desecima zgrada u centru Rige, glavnog grada Latvije, mogu se uočiti zelene oznake s bijelim siluetama porodica i natpisom "patvertne", što na latvijskom znači "sklonište". Te oznake, postavljene na raznim lokacijama - od zgrada u art deco stilu do drvenih ograda - označuju prostore za zaštitu građana u slučaju napada.

Ovi simboli postali su svakodnevni podsjetnik na ratnu stvarnost koja sve više oblikuje živote građana ovog pitomog grada, išaranog kanalima i okrenutog prema istoku, Rusiji.

Trending

Novi problemi u bh. privredi: Gigantima iz Zenice i Lukavca prijeti kolaps

Strahovi od ruske agresije dodatno su pojačani nedavnim incidentima - povredama zračnog prostora duž istočnog krila NATO-a te misterioznim dronovima koji su privremeno zatvorili aerodrome u Njemačkoj, Danskoj i Norveškoj, piše NBC, prenosi Jutarnji.hr.

"Mi smo na prvoj crti odbrane. Nalazimo se na istočnom krilu. Graničimo s Rusijom, agresivnom državom", izjavio je latvijski ministar odbrane Andris Spruds za NBC News tokom Riga Conference, okupljanja međunarodnih političkih i vojnih dužnosnika.

18.10.25. 18:36

Zemlja koja je postala nova zračna supersila: Svojim avionima nadmašila moćnu Kinu

Dodao je kako je Latvija, koja je ranije ove godine pokrenula nacionalnu dron-inicijativu, do određene mjere već razvila otpornost na prijetnje iz Moskve.

Na konferenciji su mnogi sudionici otvoreno govorili o mogućnosti izravnog sukoba NATO-a i Rusije. Američki ambasador pri NATO-u, Matthew Whitaker, sudjelovao je u javnoj raspravi o potencijalnim scenarijima sukoba, uključujući upotrebu sistema dugog dometa i strateških bombardera.

No, istaknuo je i da rat 21. stoljeća počinje prije nego što vojska stupi na teren.

"Prvi udarac sljedećeg rata neće biti tenkovi koji prolaze Suwalki prolazom", rekao je, referirajući se na uski kopneni pojas između Poljske i baltičkih država, koji se često spominje kao moguća tačka ruskog napada. - Bit će to kibernetički napad. Rušenje aerodroma ili ključne infrastrukture.

Whitaker je istaknuo da baltičke zemlje aktivno ulažu u odbranu i da će uskoro dostići ciljeve NATO-a u pogledu izdvajanja za obranu.

"Zemlje poput Latvije danas su među najboljima u klasi", rekao je, dodajući da takva ulaganja jačaju kolektivnu sigurnost cijele Alijanse.

16.10.25. 20:44

EU pokreće sistem odbrane: Zaštita od ruskih dronova i drugih prijetnji

Admiral Rob Bauer, koji je do siječnja ove godine bio na čelu Vojnog odbora NATO-a, upozorio je da će se svaki budući sukob s Rusijom voditi "na posve drugačiji način" od dosadašnjih ratova.

"Ukrajini nedostaje zračna nadmoć i snažne mornaričke snage", rekao je, istaknuvši kako NATO lovci trenutno nadlijeću Baltik s nosača aviona USS Gerald Ford, koji je raspoređen u Sjevernom moru.

Predsjednica Europskog parlamenta, Roberta Metsola, priznala je kako je međunarodnoj zajednici "trebalo predugo" da počne ozbiljno shvaćati upozorenja baltičkih zemalja, koje su bile pod sovjetskom okupacijom decenijama i koje su prve počele upozoravati na opasnosti iz Moskve.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost latvijske premijerke Evike Siline, Airis Rikveilis, izjavio je da Latvija ne ulaže samo u vojsku, već i u pripremu civilnog stanovništva.

"Ovo neće biti kao 1940.", rekao je, podsjećajući na sovjetsku okupaciju kada je Crvena armija preuzela kontrolu u samo nekoliko sedmica. "Ako sutra počne rat, mi smo spremni boriti se s onim što imamo".

Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin u februaru 2022. započeo invaziju na Ukrajinu, Latvija je postavila ogradu duž cijele svoje 284 kilometra duge granice s Rusijom. Ukinula je povezanost s rusko-bjeloruskom elektroenergetskom mrežom i okrenula se europskim susjedima za opskrbu energijom.

U Rigi su vlasti srušile 80 metara visok spomenik sovjetskoj pobjedi, a ulicu na kojoj se nalazi ruska ambasada preimenovali su u Ulicu ukrajinske neovisnosti. Na toj adresi danas stoji plava ulična tabla, odmah ispod nadzornih kamera ambasade i velikog ruskog barjaka. Na trgu preko puta vijori se desetine ukrajinskih zastava.

Bivša dogradonačelnica Rige, Linda Ozola, koja je do ovog ljeta obnašala dužnost, vodila je obnovu mreže skloništa i druge mjere civilne zaštite. Kazala je kako su gradske službe morale tragati za starim dokumentima po muzejima i arhivima, te ponovo pregledavati postojeće sklonišne prostore, od kojih su mnogi bili zapušteni.

Hitne službe identificirale su stotine postojećih skloništa, a novi zakoni omogućili su gradnju novih. Lokacije su dostupne putem internetske stranice i mobilne aplikacije.

Dio skloništa finansirat će se kroz paket pomoći vrijedan 85 miliona eura, potpisan uz marginu Rigske konferencije između latvijskog ministra finansija Arvilsa Ašeradensa i europskih partnera. Većina sredstava namijenjena je jačanju civilne zaštite, uključujući i kupnju generatora za zdravstvene ustanove.

Ozola ističe da grad stvara i zalihe hrane u konzervama, poljskih kreveta i drugih osnovnih potrepština.

"Istina nije lijepa", rekla je. "Imamo ludog susjeda koji želi uništiti našu državu. I taj susjed to ne skriva. Možda još nisu prešli našu granicu, ali jesu naš zračni prostor i podmorje Baltičkog mora", kako prenosi NBC.