Rusija i NATO protiv zajedničkih prijetnji

Rusija i NATO treba da svoje vojne potencijale, koji su u vrijeme "hladnog rata" ispunjavali ulogu uzajamnog odvraćanja, preorijentiše na zajedničku borbu protiv zajedničkih sigurnosnih prijetnji, izjavio je u ponedjeljak šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.
     
- Danas postoji mogućnost da se naša zajednička usmjerenost na strateško partnerstvo ojača, što bi otvorilo put pozitivnoj uzajamnoj zavisnosti država u evroatlantskom prostoru, preusmjeravanju potencijala s uzajamnog odvraćanja na efikasnu borbu protiv zajedničkih problema u oblasti sigurnosti, rekao je Lavrov na otvaranju sjednice Vijeća Rusija-NATO na nivou stalnih predstavnika u crnomorskom ljetovalištu Sočiju.
   
Agencija Itar-Tass navodi da se planira da učesnike zasjedanja u ponedjeljak primi ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.
    
Ruski ministar vanjskih poslova izrazio je uvjerenje da će susret učesnika sjednice, na kojoj učestvuje i generalni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, s predsjednikom Rusije "dati novi impuls saradnji u raznim oblastima na ravnopravnoj osnovi i ojačati osnovu saradnje između Rusije i NATO-a u borbi protiv zajedničkih realnih sigurnosnih izazova".
    
Govoreći o dijalogu Moskve i NATO-a o protivraketnoj odbrani, Lavrov je istakao  da on protiče sporo i komplikovano.
   
- Samit ne teče tako brzo, tako lako, kao što su se mnogi nadali poslije (prošlogodišnjeg) samita u Lisabonu, ali se nastavlja, kako po bilateralnim kanalima, tako i u okviru Vijeća Rusija – NATO, rekao je Lavrov, prenosi RIA Novosti.
   
Rasmussen je istakao da niko od 29 članica Vijeća Rusija-NATO ne može da se izbori s prijetnjama i sigurnosnim izazovima sam.
 
- Naš zadatak je uspostavljanje pravog partnerstva, rekao je generalni tajnik NATO-a, dodajući da to nije lak zadatak, ali da postoje mogućnosti koje se moraju iskoristiti.
   
Za protivraketnu odbranu Rasmussen je rekao da je "složeno pitanje" i da je tu "potreban, prije dobar, nego brz rezultat".
   
- Naš zajednički rad oko protivraketne odbrane pokazaće da NATO i Rusija mogu zajedno da izgrade sigurnost, dodao je on, ističući uspješnu saradnju Rusije i NATO-a u oblasti borbe protiv terorizma.
    
Uoči sastanka u Sočiju Rasmussen je u intervjuu Itar-Tassu rekao da je uvjeren da "treba da postoje dva različita sistema PRO, koja će blisko sarađivati kako bi najbolje štitile svoje teritorije, poštujući pri tom suverenitet Rusije i država NATO-a".
    
Rasmussen je ponovio da Alijansu ne zadovoljava prijedlog Moskve s Lisabonskog samita o "sektorskom pristupu".
   
U intervjuu Rosijskoj gazeti, Rasmussen je rekao da "NATO ne predstavlja prijetnju za Rusiju" i da je Alijansa veoma zainteresovana za zajednički rad s Rusijom radi povećanja sigurnosti Evrope i cijelog svijeta.
   
Itar-Tass je prenio i izjavu stalnog predstavnika Rusije pri NATO-u Dmitrija Rogozina da je saradnja u oblasti protivraketne odbrane pokazatelj do koje mjere su Rusija i Zapad u stanju da se dogovaraju i vjeruju jedni drugima.
  
Po njegovim riječima, postoje četiri scenarija razvoja odnosa u vezi s protvarketnom odbranom - odustajanje od njenog formiranja ("nema PRO - nema problema"), formiranje zajedničkog sistema PRO Vijeća Rusija-NATO, da Rusija izgradi svoj, a NATO svoj sistem, dok četvrti nastupa automatski, ukoliko se ne realizuje nijedan od tri navedena.
   
- On se naziva vojno-tehnički odgovor Rusije, rekao je Rogozin, dodajući da će to u praksi značiti novu trku u naoružanju "koja se nikome od nas neće svidjeti".