Rubio: "Srbija je uključena u potencijalno problematična i eksplozivna pitanja"

Odgovarajući na pitanja novinara prije odlaska sa sjednice Generalne skupštine UN-a u New Yorku,  državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marco Rubio osvrnuo se i na odnose sa Srbijom rekavši da je zemlja uključena u "potencijalno eksplozivna pitanja".

"Jasno je da je Srbija uključena u određena pitanja koja su potencijalno problematična i eksplozivna, te koja privlače međunarodnu pažnju," rekao je američki državni sekretar. Dodao je i da se radi o strateškom partnerstvu koje "želimo produbiti."

"I namjeravamo to učiniti dok istovremeno rješavamo potencijalne probleme koji bi se mogli pojaviti, a za koje znam da se duboko tiču i samih njih", rekao je Rubio. On je također rekao da su zemlju već posjetili iz State Departmenta i drugih vladinih agencija.

Trending

Važna informacija za vozače: U Sarajevu danas izmjena režima saobraćaja

"Nadam se da ću i ja imati priliku za posjetu", rekao je Rubio.

U julu su Sjedinjene Američke Države i Srbija potpisale Memorandum o razumijevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti u okviru procesa strateškog dijaloga održanog u Washingtonu. Susret američkih i srbijanskih zvaničnika tada je otvorio državni sekretar SAD Marco Rubio.

Prije 46min

Vučić pred UN-om izgovorio teške riječi o Hrvatskoj: Spomenuo i Jasenovac

U augustu su republikanski i demokratski članovi Predstavničkog doma američkog Kongresa podnijeli prijedlog zakona kojim se od SAD traže mjere u vezi sa Srbijom zbog "ozbiljnog nazadovanja" u demokratiji i vladavini prava u zemlji, kao i saradnje s Rusijom, Kinom i Iranom.

Prema prijedlogu zakona, Srbija bilježi ozbiljno nazadovanje u oblasti demokratije, što je odraženo u Izvještaju o ljudskim pravima za 2024. i Izvještaju Europskog parlamenta o Srbiji za 2025. godinu, u kojima se navode značajni problemi sa vladavinom prava, nezavisnošću pravosuđa, slobodom medija i korupcijom.

Iako je kandidatkinja za članstvo u Europsku uniju, Srbija skoro pet godina nije otvorila nijedno novo pregovaračko poglavlje, između ostalog i zbog nedovoljnog napretka u oblasti vladavine prava, ali i neusklađivanja svoje vanjske politike sa EU.

Dva mjeseca nakon otvaranja posljednjeg poglavlja počeo je rat u Ukrajini, a Srbija nije uskladila svoju vanjsku politiku sa Europskom unijom i uvela sankcije Rusiji. To je tada bio ključni razlog za zastoj u pristupnim pregovorima, a u međuvremenu je došlo do pogoršanja u oblasti vladavine prava.

Nedavno je i američki kongresmen Joe Wilson predložio da se godišnji sastanak Parlamentarne skupštine OSCE-a premjesti iz Srbije u Južnu Karolinu, objašnjavajući da mu je primarni razlog za takav prijedlog "prekomjerni uticaj" ruskog predsjednika Vladimira Putina u Srbiji.

Zvanični Beograd posljednjih godina održava i prijateljske odnose s Iranom uprkos tome što je zemlja pod međunarodnim sankcijama zbog nuklearnih aktivnosti i kršenja ljudskih prava. Srbijanski ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina bio je među rijetkim europskim predstavnicima na sahrani vrhovnog vođe Irana ajatolaha Alija Khamneija u julu ove godine, piše Radio Slobodna Europa.