Republika Moldavija: Mala zemlja s velikim problemima

S obzirom na broj stanovnika Moldavija prima najviše ukrajinskih izbjeglica. Najsiromašnija zemlja u Europi borila se s mnogim problemima i prije izbijanja ukrajinskog rata.

Moldavija je mala država u istočnoj Europi. Ima manje od tri miliona stanovnika, ali teško je tačno reći koliko. Broj stanovnika uvelike varira - procjenjuje se da trećina svih Moldavaca trenutno radi u inozemstvu.

Međutim, sigurno je da je Republika Moldavija od početka rata u Ukrajini primila više od 450.000 izbjeglica. To je čini zemljom koja je primila najviše ukrajinskih izbjeglica u odnosu na broj stanovnika, piše DW.

Trending

Provjerite spisak: U ovim sarajevskim ulicama danas mogući prekidi u vodosnabdijevanju

Između Rumunije i Sovjetskog Saveza

Današnja Republika Moldavija nastala je kao neovisna država 1991. godine, nakon raspada Sovjetskog Saveza. Državni jezik je rumunski. Rijeka Prut dijeli Moldaviju od Rumunije na zapadu. Veći dio današnje Moldavije bio je dio Rumunije do Drugog svjetskog rata. Godine 1940., kao rezultat pakta Hitler-Staljin, Sovjetski Savez je okupirao dio istočno od Pruta i osnovao Sovjetsku Republiku Moldaviju, koja je postojala do 1991. godine.

Većina stanovništva današnje Moldavije je rumunskog porijekla. To im daje pravo na rumunski pasoš - pravo koje mnogi Moldavci koriste, pa time postaju građani EU-a. Rumunija se pridružila EU 2007. Zbog velikog siromaštva u Republici Moldaviji, mnogi ljudi iz te zemlje rade u Europskoj uniji i šalju novac svojim rođacima kod kuće.

Pridnjestrovlje - zamrznuti sukob

Na istočnom rubu zemlje, gdje se Moldavija susreće s Ukrajinom, nalazi se separatistička regija Pridnjestrovlje (Transnistrija). Nakon kratkog vojnog sukoba 1992. ta se regija odvojila od Moldavije. Separatiste su podržavale ruske trupe. Oko 1.500 ruskih vojnika i danas je stacionirano u regiji i tamo redovito izvode vojne vježbe.

Oko 60 posto stanovništva u Pridnjestrovlju govori ruski. Separatisti su proglasili Pridnjestrovsku Moldavsku Republiku, ali niti jedna zemlja, čak ni Rusija, ne priznaje ju kao suverenu državu. Druga dva službena jezika u regiji su rumunski i ukrajinski. Tamošnje stanovništvo uglavnom se sastoji od ove tri etničke skupine. Broj ljudi koji žive u Pridnjestrovlju smanjio se tokom "zamrznutog sukoba". Danas ova regija ima oko 460.000 stanovnika.

Ruski vojnici stacionirani u Pridnestrovlju kamen su spoticanja za narod Moldavije i za vladu u Kišinjevu. Zabrinutost je porasla otkako je ruska vojska pokrenula rat protiv Ukrajine i objavila da će kontrola južne Ukrajine omogućiti ruskim vojnicima pristup Pridnjestrovlju, gdje je „populacija koja govori ruski jezik potlačena", kako je rekao jedan ruski zapovjednik.

Neutralnost kao model

Godine 1994., tri godine nakon što je postala neovisna, Moldavija je u svoj Ustav unijela i odredbu kojom proglašava svoju neutralnost. Poput Švicarske, Moldavija kategorički odbija stati na jednu stranu u međunarodnim sukobima. Neki stručnjaci nagađali su kako se tom odlukom nadalo da će uvjeriti ruske trupe u Pridnjestrovlju da se povuku. Ako je to doista bio plan, propao je.

Neutralnost također znači da Moldavija nije dio nekog velikog vojnog saveza kao što je NATO. Mala zemlja nije uvela sankcije Moskvi otkako je Rusija napala Ukrajinu, ali proeuropska predsjednica Maia Sandu, koja želi da njena zemlja što prije uđe u EU, osudila je ponašanje Rusije. Nijedan šef moldavske države neće ići dalje od toga.

Moldavija je jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi i iznimno ovisna o ruskom plinu. Zbog komentara o „potlačenim" stanovnicima koji govore ruski i jedinica, koje su još uvijek stacionirane u Pridnjestrovlju, mnogi Moldavci strahuju da bi pobjeda ruskih osvajača u Ukrajini mogla značiti da će Kremlj potom krenuti na njihovu zemlju.