Vladimir Putin saznao najgore moguće vijesti: Najveće rafinerije prestaju s radom?

Najveća ruska rafinerija nafte u regiji Omsk u zapadnom Sibiru zaustavila je rad nakon snažnih ukrajinskih napada dronovima u ponedjeljak, izjavila su u utorak dva izvora iz industrije, javlja agencija Reuters, a prenosi neovisni ruski The Moscow Times.

Napad na rafineriju u ponedjeljak bio je jedan od najdalekometnijih napada Ukrajine tijekom sukoba koji traje već petu godinu. Ukrajinski besposadni sustavi preletjeli su, prema procjenama, od 2500 do čak 3000 kilometara do udara u metu. Zaustavljanje rada postrojenja, koje je vodeći ruski proizvođač benzina, vjerojatno će pogoršati nestašicu goriva diljem zemlje, kako procjenjuje Reuters.

"Postrojenja u rafineriji nafte u Omsku oštećena su kao rezultat napada. Nijedan član osoblja postrojenja nije ozlijeđen", rekao je u utorak u izjavi Anatolij Serišev, predstavnik ruskog čelnika Vladimira Putina u Sibiru. "Procjena štete trenutačno je u tijeku, a nadležne službe organizirale su radove na obnovi", rekao je Serišev, ne iznoseći detalje o tome kako je to utjecalo na rad rafinerije. Gazprom Njeft, vlasnik rafinerije, zasad nije odgovorio na zahtjev za komentar. Rafinerija je u međuvremenu prestala prodavati benzin i dizel na Međunarodnoj robnoj burzi u Sankt Peterburgu u utorak, prema podacima burze.

Trending

Suđenje Mevlidu Jašareviću: Bio u visokorizičnoj grupi zatvorenika

Prema izvorima, jedinica za destilaciju sirove nafte, CDU-10, koja čini oko 38 posto proizvodnog kapaciteta postrojenja s kapacitetom od 24.580 metričkih tona dnevno, zapalila se te je oštećena u napadu. Izvori navode da je još jedna jedinica za primarnu preradu, CDU-11, također izbačena iz pogona. Ona čini 37 posto kapaciteta postrojenja i može preraditi 24.000 tona nafte dnevno. Iako ta jedinica nije pogođena, neke mrežne veze bitne za njezin rad su oštećene, rekli su izvori. Također kažu da bi CDU-11, koja je puštena u pogon 2023. godine, mogla nastaviti s radom u bliskoj budućnosti.

Rafinerija u Omsku ima dvije zatvorene jedinice za primarno rafiniranje, CDU-7 i CDU-8, s proizvodnim kapacitetom od 10.000 tona svaka. Prema izvornim informacijama, rafinerija nafte u Omsku preradila je 2024. godine 22 miliona tona nafte, odnosno oko 440.000 barela dnevno, proizvevši ukupno 5 miliona tona benzina i 8 miliona tona dizela, kako piše Moscow Times.

Prije oko 4h

Prva reakcija Moskve na veliki dogovor Trumpa i Zelenskog: "To može završiti katastrofom"

Kampanja ukrajinskih udara dronovima na energetska postrojenja u Rusiji, u prvom redu na rafinerije nafte, dovela je do nezapamćenih nestašica diljem Rusije, uključujući i Moskvu i Sankt Peterburg. Snimke na društvenim mrežama prikazuju nepregledne kolone vozila koja i po 24 sata - ili, pak, bezuspješno - čekaju na punjenje rezervoara gorivom, dok se frustrirani građani pitaju kako je to moguće u zemlji koja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte, a svađe i fizički sukobi u redovima postaju svakodnevica. Mnoge benzinske postaje čak i u Moskvi su zatvorene jer nemaju što prodavati.

Rat je glasno zakucao na vrata kroz koja je i krenuo, a Rusi, nakon što je Kremlj godinama činio sve što može da - barem u najvećim gradovima, Moskvi i Sankt Peterburgu - stvori privid normalnosti i rata kao nečeg za građane nebitnog, što se događa daleko, sada osjećaju posljedice na svojoj koži.

Prošlog je mjeseca ključna moskovska rafinerija za opskrbu gorivom glavnog grada Rusije - koja opskrbljuje Moskvu s više od 40 posto benzina - u jugoistočnom okrugu Kapotnja, napadnuta dvaput u nekoliko dana. Ta je rafinerija potom također obustavila cjelokupan rad zbog opsežnih oštećenja ključnih postrojenja, a prema nekim procjenama, moguće je da neće nastaviti s radom prije 2027. godine.

Nakon ukrajinskih udara posljednjih mjeseci na neke od najvećih ruskih rafinerija, pri čemu je oštećena približno trećina ukupnih kapaciteta za preradu nafte, proizvodnja benzina u Rusiji pala je za oko 25 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kako piše britanski The Guardian, a benzinske postaje tokom vrhunca ljetne turističke sezone i razdoblja žetve - kada Rusi tradicionalno troše goleme količine goriva - sve teže zadovoljavaju potražnju.

Do nestašice je prvo došlo na okupiranom Krimu još u svibnju, no od tada se problem proširio na gotovo cijelu zemlju. Prema nekim informacijama, samo dvije ruske regije ostale su pošteđene nestašica. Kriza s gorivom postala je jedan od najočitijih poremećaja svakodnevnog života Rusa od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, što dovodi u pitanje napore Kremlja da stanovništvo zaštiti od gospodarskih posljedica rata.

Situation in Russia. 🔥🔥🔥
"It is 200 km to Chita. People have been waiting for three days already. Queues are forming from three directions." The fuel situation in the Transbaikal region remains disastrous; queues of historic proportions are forming at gas stations. pic.twitter.com/tb0dXVBtZJ

— Jürgen Nauditt 🇩🇪🇺🇦 (@jurgen_nauditt) July 7, 2026

Kada je u pitanju ruski vođa Vladimir Putin, prizori vozača koji satima čekaju kako bi natočili gorivo teško se uklapaju u njegovu dugogodišnju poruku da se život, unatoč zapadnim sankcijama i ratu, uglavnom odvija normalno.

"Masovni umor od rata prerasta u masovno nezadovoljstvo", rekao je Andrej Kolesnikov, politički analitičar iz Moskve, koji ipak smatra da nestašice vjerojatno neće izazvati masovne prosvjede u ruskom strogo kontroliranom političkom sustavu. "Šok svakako postoji, ali nepostojanje stvarnih mogućnosti za utjecaj na situaciju – kao i rizici povezani s pokušajem djelovanja – čine prosvjede malo vjerojatnima", ocijenio je on.

No, poremećaji su postali toliko ozbiljni da su ruski dužnosnici prošloga tjedna priznali planove uvoza goriva iz Bjelorusije, Kazahstana i Indije, što je ponižavajuće za zemlju koja je inače jedan od najvećih svjetskih izvoznika rafiniranih naftnih proizvoda. Vlada također razmatra privremeno smanjenje standarda kvalitete goriva kako bi tvrtke mogle proizvoditi benzin i dizel niže kvalitete.

Analitičari smatraju da će dugoročne posljedice nestašica uvelike ovisiti o tome hoće li Kijev uspjeti nastaviti kampanju napada na rusku naftnu infrastrukturu, a kriza već sada mijenja svakodnevni život i počinje se prelijevati na šire gospodarstvo. Anastasija, zaposlenica logističke tvrtke u Irkutsku, jednom od sibirskih gradova koji su najteže pogođeni nestašicama, ispričala je pod pseudonimom kako je nekoliko kamiona njezine tvrtke koji su prevozili teret pet dana bilo zaglavljeno izvan istočnog grada Čite jer vozači nisu mogli pronaći gorivo. "To je kao priče koje sam slušala o Sovjetskom Savezu, kada su ljudi morali stajati u redovima za hranu", dodala je.

Sve više taksista prestaje voziti. Predstavnici tog sektora izjavili su za ruski poslovni dnevnik Kommersant da je zbog krize s gorivom broj vožnji pao za oko 20 posto, pri čemu vozači platformi za prijevoz putnika sve češće odbijaju dulje vožnje iz straha da nakon njih neće moći pronaći gorivo.

The Omsk oil refinery, the largest in Russia, has halted processing following a drone attack.

The CDU-10 unit, which accounts for 38% of the refinery's capacity, was damaged. Another major unit, CDU-11, accounting for a further 37% of capacity, was also shut down.… https://t.co/xTCJlri80t pic.twitter.com/KBCcgiVmFX

— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) July 7, 2026

Na jugu Rusije, jednom od područja koja su uz istočni Sibir najteže pogođena nestašicama, vlasti su rasporedile kozačke ophodnje kako bi održavale red na benzinskim postajama u crnomorskim turističkim odredištima, gdje tijekom vrhunca turističke sezone raste nezadovoljstvo građana.

Nestašice su dovele do stvaranja sivog tržišta kakvo nije viđeno još od razdoblja neposredno nakon raspada Sovjetskog Saveza. Prema pisanju lista Novaja Gazeta Europa, benzin se sada otvoreno oglašava na Telegramu i internetskoj platformi Avito, pri čemu prodavatelji na Krimu nude dostavu goriva taksijem u roku od četiri sata, ali po višestruko višim cijenama. Neki vozači počeli su sreću tražiti u inozemstvu te prelaze granicu s Kazahstanom i Kinom kako bi natočili gorivo - praksa poznata kao "benzinski turizam".

Nestašice počinju ozbiljno štetiti i položaju Kremlja - prema istraživanju neovisnog Centra Levada, koji se bavi istraživanjem javnog mnijenja, potpora Putinu u lipnju je pala za pet postotnih bodova na 74 posto, što je najniža razina u posljednje četiri godine. Istovremeno je udio Rusa koji smatraju da se zemlja kreće u dobrom smjeru pao sa 61 posto u majuna 52 posto. A visoki ruski dužnosnici počeli su otvorenije govoriti o cijeni rata. "Ne vjerujem da u ovoj zemlji postoji ijedna osoba kojoj je išta važnije od što skorijeg završetka vojnih sukoba", izjavio je nedavno German Gref, moćni predsjednik uprave Sberbanke, kako prenosi Guardian.

Ipak, unatoč svemu, malo je znakova da se Kremlj sprema promijeniti smjer. Tijekom vikenda Putin je bio u rijetkom posjetu stožeru ruske vojske, odjeven u vojnu odoru, gdje je pohvalio, kako ih je opisao, ruske uspjehe na bojištu te odbacio tvrdnje Kijeva o nedavnim uspjesima ukrajinskih snaga kao "informacijsku i propagandnu operaciju". Ipak, Putin, koji rijetko govori o domaćim problemima prije nego što postanu neizbježna tema, prošloga je mjeseca bio prisiljen priznati nestašice, rekavši za državnu televiziju da Rusija ima "određeni manjak" goriva, "ali ne kritičan".

A na državnoj televiziji, od strane prokremaljskih proratnih propagandista, poruka građanima još je izravnija - izdržite. "Prisjetimo se svega što smo već preživjeli. Nema benzina? Pa moja generacija pamti vremena kada se hrana dijelila na bonove", rekla je Margarita Simonjan, glavna urednica prokremaljskog propagandnog televizijskog kanala RT i jedna od najistaknutijih propagandnih ‘jastrebova‘ Kremlja, u svojoj tjednoj emisiji na Rusiji 1 u nedjelju. "Pozivam sve da ostanu mirni. Da, teško je. Jako teško... Ali i ovo ćemo prebroditi. U to nimalo ne sumnjam", poručila je Simonjan Rusima, prenosi Jutarnji.hr.