Ugledni New York Times: "Putin je dao rok do kraja 2026. godine, sve se odvija preko BiH i Srbije"

Nakon Ukrajine, Moskva bi kao naredni strateški cilj mogla imati Moldaviju, dok se istovremeno nastoji oslabiti Evropska unija i NATO iznutra, ekskluzivno navodi The New York Times pozivajući se na zapadne obavještajne izvore i dokumente.

Prema informacijama do kojih je došao američki list, ruski predsjednik Vladimir Putin je krajem 2025. godine na sastanku s najvišim vojnim i sigurnosnim zvaničnicima postavio cilj za 2026. godinu – jačanje napora usmjerenih na slabljenje NATO-a i Evropske unije iznutra.

U toj strategiji posebno mjesto navodno zauzima Moldavija.

Trending

Od crvenog alarma do grmljavinskog udara za manje od 48 sati: BiH pred promjenom vremena

Zašto je Moldavija važna Moskvi?

Iako Moldavija nije članica ni NATO-a ni Evropske unije, njen geografski položaj čini je izuzetno značajnom za sigurnost istočne Evrope.

Zapadni obavještajni zvaničnici, prema navodima NYT-a, procjenjuju da je glavni ruski cilj osvajanje Ukrajine, dok bi uspostavljanje kontrole nad Moldavijom predstavljalo naredni veliki strateški cilj Kremlja.

Poseban značaj ima činjenica da se na teritoriji Moldavije nalazi separatistička regija Pridnjestrovlje, u kojoj je godinama prisutno rusko vojno osoblje.

Prema procjenama izvora američkog lista, kontrola nad Moldavijom Moskvi bi mogla omogućiti povoljniji položaj za budući pritisak na Ukrajinu i druge evropske države.

Pritisak bez otvorenog rata

Navodna ruska strategija, prema izvještaju, ne oslanja se samo na vojnu silu.

Moskva je, kako se tvrdi, koristila kombinaciju dezinformacija, cybernapada, političkog pritiska, finansiranja pojedinaca i pokušaja utjecaja na izbore.

U središtu pažnje našli su se i parlamentarni izbori u Moldaviji održani 2025. godine. Prema informacijama koje prenosi NYT, ruske strukture pokušavale su utjecati na birače i političku atmosferu u zemlji različitim metodama.

Među njima se navode kampanje dezinformiranja, kupovina glasova i aktivnosti usmjerene protiv proevropskog političkog kursa Moldavije.

12.04.26. 07:00

Moldavija razotkrila mrežu ruskih kampova kod Banje Luke: Bosna i Hercegovina bez reakcije

Cilj: oslabiti europsko jedinstvo

Ukoliko su navodi tačni, Moldavija bi mogla predstavljati svojevrsno testno područje za širu strategiju Moskve prema Evropi.

Umjesto direktnog sukoba s NATO-om, fokus bi bio na političkoj destabilizaciji, stvaranju podjela, utjecaju na izbore i jačanju proruskih političkih snaga.

NYT navodi da je upravo slabljenje zapadnog jedinstva jedan od ključnih elemenata onoga što američki list opisuje kao rusku strategiju za 2026. godinu.

Upravo su zato posebno važni ruski kampovi za obuku u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ruski operativci povezani s vojnom obavještajnom službom GRU organizirali su u Srbiji kamp u kojem su uglavnom Moldavci učili kako probijati policijske kordone, paliti zgrade i izazivati nerede. Polaznici su nosili pancirke i trenirali s jurišnim puškama. Kamp je bio smješten u odmaralištu na zapadu Srbije, a osnovan je u ljeto 2025., nekoliko mjeseci prije moldavskih parlamentarnih izbora.

Sudionicima je za tri do četiri dana obuke isplaćivano 400 dolara (676 KM), što je za moldavske prilike bio vrlo velik iznos. Moldavski tužitelji i obavještajna služba došli su do videosnimki s njihovih mobitela na kojima se vidi vojna obuka.

Podsjetimo, portal Radiosarajevo.ba je pisao u aprilu ove godinje, da je Bosna i Hercegovina i dalje je bez sudskog epiloga o ruskim kampovima za obuku stranih državljana, koji su u ljeto 2024. organizovani u blizini Banje Luke. No, oni u Moladaviji otkrivaju šokantne dokaze o ruskim plaćenicima, koji su obučavali njihove državljane za izazivanje nereda i konflikta. Otkrivene su rute, planovi i oružje, ali identitet domaćih aktera još nije poznat. Više o tome čitajte na linku OVDJE.

02.04.26. 15:15

Ruski kampovi | Moldavci trenirani da snimaju ambasade i državne objekte u BiH, Srbiji i Hrvatskoj

Moskva negira optužbe

Ruske vlasti odbacuju tvrdnje o planovima za destabilizaciju Moldavije i širenje ruskog utjecaja na evropske države.

Putin je ranije javno odbacivao tvrdnje evropskih zvaničnika da Rusija predstavlja prijetnju drugim evropskim državama, nazivajući takve tvrdnje pretjerivanjem.

Ipak, navodi američkog lista, koji se temelje na razgovorima sa obavještajnim i sigurnosnim zvaničnicima te analizi dokumenata, ukazuju na potpuno drugačiju sliku iza zatvorenih vrata.

Moldavija se tako ponovo našla u središtu evropskih sigurnosnih strahova – kao mala država između Ukrajine i članica NATO-a, ali i kao potencijalno važna tačka u budućem odnosu snaga između Moskve i Zapada.