Prije 50 godina ubijen je američki predsjednik John F. Kennedy

Na današnji dan prije 50 godina u Dallasu, dok je u predsjedničkoj limuzini prolazio ulicom Brijestova, ubijen je američki predsjednik John F. Kennedy, prenosi B92.

Atentat na Kennedyja izvršio je Lee Harvey Oswald. On je prema navodima zvanične istrage ispalio tri hica od kojih su dva pogodila Kenedija, u vrat i glavu.

Treći metak, odnosno prvi hitac pogodio je guvernera Teksasa Johna Connollyja koji je takođe bio u predsjedničkoj limuzini. Bio je to događaj koji je uznemirio i izmijenio cijeli svijet. Mnogi i dalje sumnjaju u zvaničnu verziju.

22. novembar 1963. godine je dan koji je izmijenio modernu historiju kada je u sred Dallasa, u sred bijela dana ubijen 35. američki predsednik John Fitzgerald Kennedy.

Na njega su u 12.30 po lokalnom vremenu iz puške ispaljena tri hica od kojih su ga dva pogodila, a nedugo zatim je umro i prije nego što je prebačen u bolnicu.

Nekoliko sati kasnije uhapšen je bivši marinac Lee Harvey Oswald, ekscentrična ličnost optužena za atentat na Kennedyja, koji je negirao krivicu tvrdeći da je nevin. To, međutim, nije mogao da dokaže jer je ubijen dva dana kasnije u policijskoj stanici i to pred TV kamerama. Ubio ga je Jack Ruby, vlasnik jednog noćnog kluba, povezan sa organizovanim kriminalom.

Zbog toga je Lyndon Johnson, koji je nakon ubistva Kennedyja postao predsjednik SAD 29. novembra formirao Vorenovu komisiju - tijelo koje je vodilo istragu o atentatu jer zbog ubistva jedinog optuženog Oswalda, suđenje nije bilo moguće.

Zaključak Vorenove komisije je bio da je Lee Harvey Oswald djelovao sam i da je ubio predsjednika Kennedyja iz nepoznatih motiva.

Međutim, pored zaključaka Vorenove komisije, mnogi Amerikanci i dalje vjeruju u mnogobrojne teorije zavjere u vezi sa Kennedyjevim ubistvom, posebno stoga što je pet godina kasnije, u junu 1968. godine ubijen njegov mlađi brat Robert Bobby Kennedy, tokom kampanje za predsjedničku kandidaturu.

Za razliku od Vorenove komisije, druga Vladina komisija koju je formirao Kongres i koja se također bavila atentatima, objelodanila je, četrnaest godina poslije ubistva Kennedyja, da je on tog 22. novembra 1963. bio na meti još jednog napadača.

U ostalim verzijama objašnjenja atentata postoje, navodno, najmanje dva atentatora, pa su prema nekima, ubistvo izvršili agenti CIA (u tom smislu pominjan je čak i Lyndon Johnson), zatim mafija - zbog toga što je Johnov brat Robert kao Državni tužilac pokrenuo istragu protiv mafijaških kumova.

Među teorijama zavjere su i da je iza ubistva stajala kubanska politička emigracija, KGB, Fidel Castro, direktor FBI Edgar Hoover...

Svoj nemali uticaj na razne teorije zavjere imali su i medijii, prije svih Holywood.

Za većinu Amerikanaca, prema anketama, John Kennedy je bio najpopularniji lider u drugoj polovini prošlog vijeka.

Kontorverzna porodica Kennedy

JFK bio je 35. predsjednik SAD-a. Na mjestu šefa države nalazio se nepune tri godine od 1960. do ubistva 22. novembra 1963.

Rođen je u Brooklynu 29. maja 1917. godine, a diplomirao je na Univerzitetu Hardvard. Njegov otac bio je jedna od najuticijnijih ličnosti u državi Masačusets, izvijesno vrijeme ambasador SAD-a u Londonu i često navođen kao osnivač Kennedyjevih kao jedne od najmoćnijih političkih dinastija.

John Kennedy je bio učesnik Drugog svjetskog rata a u jednoj akciji je kao marinac i ranjen. Za to je dobio najviša odlikovanja, među kojima i Crvenu značku za hrabrost. Posljedica ranjavanja je bila teža povreda kičme.

Otac Joseph je političku karijeru prvo bio namijenio za starijeg sina Josepha Kennedyja Juniora koji je, međutim, poginuo u Drugom svjetskom ratu.

John Kennedy je kao već afirmisani novinar izabran za predstavnika Demokratske stranke u Kongresu 1946. godine. Pet godina kasnije postao je senator iz Masačusetsa. Na taj period njegove karijere jako je uticalo prijateljstvo njegovog oca Josepha sa snažnim republikanskim i antikomunističkim senatorom Josephom McCarthyjem.

Političku i društvenu moć Johnov otac posebno je stekao u vrijeme Velike ekonomske krize i prohibicije u SAD kada se između ostalog povezao i sa pojedinim mafijaškim krugovima, ali i sindikatima.

Najmlađi predsjednik SAD

Nakon neuspješnog pokušaja da 1956. godine osvoji kandidaturu za predsjednika, to uspijeva 1960. godine. Razumijevajući društvene i tehnološke promjene i uticaj medija, posebno televizije, 1960. godine pobijedio je, istina vrlo tijesno, republikanca Richarda Nixona.

Tako je John Kennedy zamijenio Dwighta Eisenhowera na mjestu predsjednika SAD-a, kao najmlađi predsjednik te države u historiji i prvi predsjednik katoličke vjere. Predsjednik je postao u 38. godini.

Bio je izrazito popularan, tako je između ostalog predstavljan kao pacifista, borac protiv rasne diskriminacije, zatim naglašavana su ulaganja u ekspedicije u svemiru. Svojom harizmatičnošću i novim imidžom unio je novi duh u tadašnji birokratski Washington. Bio je prilično praktičan u svojoj politici.

Naknadna istraživanja pokazala su da njegovo mirotvorstvo ima i drugu stranu medalje - podržavao je tajne nelegalne vojne operacije u inostranstvu.

Značajni događaji iz predsjedničkog mandata su invazija u Zalivu svinja ka Kubi 1961. godiniei podizanje Berlinskog zida, koji je samo verbalno osudio, pokretanje svemirskog projekta Apollo u cilju da se pobijedi SSSR u trci za svemir, kubanska nukelarna kriza...

John Kennedy je bio avanurista ali i hedonista, povezivan iz raznih razloga sa poznatim ličnostima iz tog perioda od Franka Sinatre do Marilyn Monroe, zbog čega su njegovu političku karijeru pratile i afere.

O njegovom neobuzdanom životu objavljeno je više knjiga i filmova, a osim veze sa Marilyn Monroe, čija je sudbina bila tragična, uočljiva je bila i afera sa Judith Campbell Exner, koja je bila povezana sa mafijaškim bosovima.

Zbog tih veza, boemskog i života plejboja, kao i tragičnog ubistva postao je neka vrsta pop ikone XX vijeka, čemu je doprinijela i industrija masovnih medija i masovne kulture stvorivši, prije svega u Americi, i mit o Kennedyju.

Političko naslijeđe

John Kennedy ostavio je političko naslijeđe nade i ideala koje je i danas živo, ali historičari ukazuju da iza zavodljive moći ličnosti, njegova dostignuća kao predsjednika ostaju ograničena.

Izborom 1960. godine za predsednika SAD-a, JFK se nametnuo kao najavljivač promijena i za "bejbi bum" generaciju koju je inspirisao, njegov period u Bijeloj kući predstavlja doba nade koje je iznenada prekinuto.

Kennedy nije postao star i sijed već je ostao simbol vječne mladosti. Atletskog izgleda i zavodljivog osmijeha, za mnoge ostaje heroj Drugog svjetskog rata, otac i ženskaroš, ali i lider koji je za dlaku izbjegao nuklearni rat tokom Kubanske krize.

Gotovo svi američki predsjednici nakon JFK su u jednom trenutku pomenuli njegovo naslijeđe, ističući njegove retoričke sposobnosti, ali i sposobnost zavođenja.

To, međutim, nije slučaj kada je riječ o političkom uticaju i stvarnim rezultatima.

Jettrey Engel, profesor iz Dallasa, smatra da je "minimalan uticaj JFK na sadašnje generacije". "Pomalo je tragično to reći, ali njegovo naslijeđe je naslijeđe nedovršenog predsjedništva", kaže on.

Dakle, ako se može reći da je Kennedy dao ton ključnim pitanjima iz 60-ih godina kao što su socijalne reforme, onda je upravo njegov nasljednik Lyndon Johnson sproveo te reforme.

"Oni koji proučavaju njegov rad tokom predsjedničkog mandata, konstatuju da je imao ogroman talenat i da je predstavljao ogromnu nadu za Amerikance, ali da su njegovi stvarni uspjesi po pitanju zakona i diplomatije krajnje ograničeni", kaže profesor Engel.

Kennedyjevi nasljednici - Caroline, ambasadorica u Japanu

John Kennedy je sa suprugom Jacqueline Jackie Bouvier koju je oženio 1953. godine imao četvero djece, ali su dvoje umrli kao djeca. Jedini živi nasljednik je njegova kćerka Caroline koja je prije nekoliko dana postala ambasadorica SAD-a u Japanu.

"Počastvovana što sam predala akreditive njegovom visočanstvu, caru Japana, kakav nezaboravan dan! Počastvovana sam da služim svojoj zemlji", napisala je Caroline Kennedy na "Twitteru".

Ona je postavljena za ambasadoricu, nakon što je pomagala američkom predsjedniku Baracku Obami u kampanji za reizbor.

Kennedyjeva kćerka je studirala japansku umjetnost i historiju i nekoliko puta je boravila u Japanu, uključujući posjetu Hiroshimi kada joj je bilo 20 godina što je, kako je rekla, uticalo na nju da se bori za bolji, mirniji svijet. Iako je John Kennedy bio u Japanu samo jednom 1951. godine, a nikada ga nije posjetio tokom svog predsjedničkog mandata, vrlo je popularan u toj zemlji Dalekog istoka.

Caroline Kennedy je jedino živo dijete Johna i Jacqueline Kennedy.

Njen brat, John Kennedy junior, poginuo je u avionskoj nesreći 1999. godine u New Yorku, najstarija sestra je mrtvorođena, a jedan brat umro je par dana poslije prijevremenog rođenja, dok je Kennedy bio predsjednik SAD-a.