Preminuo čovjek koji je vodio najvažniji naučni projekt za čovječanstvo

Bernard Bigot, generalni direktor ITER-a (Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor), preminuo je iznenada u subotu u 72. godini života.

Oko 22 milijarde eura vrijedni ITER najveći je međunarodni naučni projekt današnjice.

Ujedinjeni u zajedničkoj namjeri da na Zemlji stvore "mini Sunce", odnosno da proizvodnjom energije pomoću fuzije riješe energetske probleme našeg planeta, na njemu zajedno rade Europska unija, Kina, Japan, Južna Koreja, Indija, Rusija i Sjedinjene Američke Države, piše Jutarnji.hr.

Trending

Uživo iz Zagreba s utakmice kvalifikacija za Eurobasket: Hrvatska - Bosna i Hercegovina 3:2

"Šokirala me vijest da je umro Bigot. Bigot je bio izvrstan diplomat i menadžer koji je uspio vratiti duh uspjeha, nadu da će ITER biti dovršen u roku po najnižoj cijeni. U potpunosti je unaprijedio način upravljanja ITER-om i uspio ubrzati gradnju s realnošću prve plazme 2026. godine. Nadalje, uspio je uvjeriti velike partnere na projektu poput SAD-a, Rusije, Japana i Južne Koreje da ostanu u projektu i pojačaju napore. To je veliki udarac za ITER i ne znam kako će se taj gubitak nadoknaditi ", rekao je dr. Tonči Tadić, voditelj hrvatskih fuzijskih aktivnosti u sklopu konzorcija EUROfusion te koordinator Savjeta europskog projekta DONES-PreP.

Projekt ITER rođen je 1985. godine kada su se u Genevi sastali sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov i američki predsjednik Ronald Reagan.

Tadašnji lideri Istočnog i Zapadnog bloka sklopili su sporazum o gradnji zajedničkog fuzijskog reaktora čija će gradnja pomoći i ostvarenju ideje mira u svijetu. Sporazum su podržali i britanska premijerka Margaret Thatcher, francuski predsjednik Francois Mitterrand te tadašnji japanski premijer Yasuhiro Nakasone, a kao jedna od mogućih lokacija spominjala se nesvrstana Jugoslavija.

No, naposljetku je odlučeno da se ITER gradi u u francuskom nuklearnom istraživačkom centru Cadarache u Provansi. Gradnja ITER-a je počela 2006. godine, a završetak se očekuje krajem 2025. godine.

Bernard Bigot školovao se na École normale supérieure, jednoj od najprestižnijih visokoškolskih ustanova u Francuskoj. Doktorirao je hemiju te bio profesor na École normale supérieure de Lyon, u čijem osnivanju je pomagao. Bio je direktor francuske Agencije za atomsku energiju (CEA) koja zapošljava 16.000 ljudi, a funkciju generalnog direktora ITER-a preuzeo je u ožujku 2015. godine kada je taj projekt bio u velikoj krizi.

"Prihvatio sam angažman iz dva razloga. Prvo, uvijek sam bio zaokupljen energetskim problemima. Energija je ključ društvenog i ekonomskog razvoja čovječanstva. Danas 80 posto energije dolazi od fosilnih goriva, a svi znamo da oni neće trajati vječno. S fuzijskom energijom imamo potencijalni izvor za milijune godina. Stoga je korištenje fuzije prilika koju ne smijemo propustiti", rekao mi je Bernard Bigot u maju 2015. godine kad sam sa skupinom europskih novinara posjetila nuklearni centar Cadarche.

"Bigot je bio međunarodno poznat diplomat, znao je kako se nositi s različitim vladama, bio je tehnički i politički iskusan. Bio je idealan izbor za tu poziciju", rekao je za časopis Science William Madia, fizičar sa Univerziteta Stanford.

Steven Cowley, fuzijski fizičar i Laboratorija za fiziku plazme u Princetonu, nazvao je Bigota "jednim od velikih vođa u nauci s prijelaza u 21. stoljeće".