Predsjednik Južne Koreje upozorava: "Spremamo se za najgori scenario zbog sukoba na Bliskom istoku"

Predsjednik Južne Koreje Lee Jae-myung izjavio je u utorak da vlada mora hitno pripremiti mjere za ublažavanje ekonomskih posljedica u slučaju da se kriza na Bliskom istoku dodatno produži.

Lee je upozorenje iznio na sjednici kabineta održanoj u administrativnom gradu Sejong, naglašavajući da situacija zahtijeva ozbiljne pripreme.

"Od sada moramo pripremati mjere imajući na umu čak i najgori mogući scenario, polazeći od pretpostavke da bi se situacija na Bliskom istoku mogla produžiti", rekao je Lee.

Trending

Bećirović u razgovoru s Costom: SNSD i HDZ opstruiraju ključne zakone za EU integracije

Njegova izjava dolazi u trenutku kada je Hormuški moreuz, jedna od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte, praktično zatvoren usljed rata predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama protiv Iran, koji je ušao u treću sedmicu.

Ova situacija izaziva posebnu zabrinutost za Južnu Koreju, koja u velikoj mjeri ovisi o uvozu energenata.

Predsjednik je pozvao vlasti da intenziviraju diplomatske napore kako bi osigurali dodatne količine sirove nafte i pronašli alternativne izvore snabdijevanja. Također je naložio pripremu mjera štednje energije, uključujući moguće ograničenje korištenja vozila prema registarskim oznakama svakih pet ili deset dana.

"Ako bude potrebno, trebamo razmotriti i vanredne mjere, poput kontrole izvoza ili povećanja rada nuklearnih elektrana", dodao je.

Južna Koreja je već uvela sistem ograničavanja cijena goriva, a postignut je i dogovor o nabavci šest miliona barela sirove nafte iz Ujedinjeni Arapski Emirati.

Ipak, Lee upozorava da bi situacija mogla ponovo izmaći kontroli.

"Iako su se cijene goriva donekle stabilizirale nakon uvođenja ograničenja, situacija na Bliskom istoku eskalira više nego što se očekivalo. Ako se ovakav trend nastavi, cijene nafte mogle bi ponovo postati nestabilne, a utjecaj na život građana dodatno porasti", rekao je.

Predsjednik je također pozvao vladu da pripremi rebalans budžeta kako bi se pomoglo najugroženijim građanima i izvoznim kompanijama, te zatražio od parlamenta da ubrzano razmotri predložene mjere.

Poseban fokus, kako je naglasio, treba biti na finansijskoj podršci regionima izvan glavnog grada i najranjivijim kategorijama stanovništva, kako bi lakše prebrodili moguće ekonomske udare.