Posljednji govor Angele Merkel u Bundestagu: Emotivni rastanak nakon 30 godina

Kancelarka Angela Merkel održala je vjerovatno posljednji govor u parlamentu i preporučila Armin Lascheta iz svoje stranke za svog nasljednika, budućeg kancelara.

Nije rekla „zbogom“, ali svejedno je to bio oproštaj. Jer ako se ne dogodi ništa nepredviđeno, Angela Merkel je posljednji put govorila u parlamentu kao kancelarka. Ona je to učinila kao šefica vlade – i kao političarka CDU u jeku predizborne kampanje, piše Deutsche Welle.

Savezni izbori 26. septembra su, kako je rekla, „odlučni za našu zemlju u ovim najtežim vremenima“. I nije svejedno ko vlada ovom zemljom. Građani mogu da biraju: Vladu, koju bi činili SPD i Zeleni, stranke koje bi pristale da vladaju u koaliciji sa Ljevicom ili u najmanju ruku ne isključuju takvu mogućnost.

Trending

Poznati bh. ilustrator oduševio objavom nakon pobjede Bosne i Hercegovine nad Hrvatskom

Aluziju Merkel na crveno-crveno-zelenu koaliciju koja je prema sadašnjim anketama matematički moguća, članovi Ljevice komentarisali su glasno i podrugljivo.

„Samo govorim istinu!“, odgovorila je kancelarka i hvalila svog mogućeg nasljednika Armin Laschet (CDU) koji stoji za Saveznu vladu „koja našu zemlju vodi u budućnost sa mjerom i sredinom puta“.

„Sram vas bilo!“ čuli su se glasni povici iz redova Ljevice upućeni Angeli Merkel.

„Bože, kakva drama!“, uzvratila je 67-godišnjakinja.

Članica Bundestaga je više od 30 godina i ne zna gdje bi trebalo razgovarati o takvim pitanjima, ako ne ovdje.

„Ovo je srce demokratije i upravo ovde se o tome razgovara!“ Tako emotivna Merkelova rijetko je viđena u parlamentu.

A razloga za to ima: prema anketama, CDU i CSU stoje loše kao nikada do sada – samo 20 odsto Njemaca bi glasalo za njih. Nakon 16 godina sa kancelarkom Angelom Merkel, konzervativci bi dakle mogli da završe u opoziciji.

Scholz: Zahvalnost „gospođi doktor Merkel“

Olaf Scholz, kandidat za kancelara socijaldemokrata, u početku je govorio o pandemiji korone: vlada, članovi parlamenta, građani bili su suočeni sa najvećim izazovom od ujedinjenja zemlje.

„Zajedno smo se držali kao cela država, ali želim da istaknem – držali smo se zajedno kao Vlada.“ I zato na kraju ove legislature želi da kaže: „Hvala lijepo i Vama na saradnji, gospođo doktor Merkel!“

I koliko god je ovu debatu u prvih nekoliko minuta karakterisala oštra retorika predizborne kampanje – Merkel i Scholz su kod teme korona bili složni. S obzirom na sve veći broj infekcija, oboje su promovisali vakcinicaju: „Vakcinacija nam vraća slobodu“, rekla je kancelarka. „Vakcinišite se!“, apelovao je njenog mogući naslednik na mnoge neodlučne.

Virolozi smatraju da je neophodno da se vakciniše najmanje 85 posto stanovništva kako bi se dugoročno uspješno obuzdala pandemija. Trenutno je potpuno vakcinisano 61,5 odsto stanovništva Njemačke.

Međutim, osim borbe protiv korone, nakon četiri godine zajedno na vlasti, između konzervativaca i socijaldemokrata nema zajedništva.

„Još jedna Savezna vlada pod vođstvom CDU/CSU koštala bi Nemačku prosperiteta i radnih mjesta“, povikao je Olaf Scholz u plenarnu salu i dobio oduševljen aplauz iz redova SPD.

U vezi saradnje sa Ljevicom, koju je pomenula Merkel, on je uzvratio indirektno – tako što je još jednom iznio svoju privrženost prema NATO. Ljevica, s druge strane, teži ukidanju NATO i bezbjednosnom partnerstvu koje uključuje Rusiju.

Na kraju svog govora, Scholz je rekao da je uvjeren da će uspjeti da nasljedi Angelu Merkel i direktno se obratio biračima: „Vi odlučujete kako će naše društvo ići dalje“.

Baerbock želi da postane kancelarka

Annalena Baerbock takođe želi da postane savezna kancelarka i ne pozdravlja samo svoje kolege u plenarnoj sali, već i „gledaoce“ – Feniks, kanal javnog servisa direktno je prenosio debatu u Bundestagu.

Kandidatkinja Zelenih takođe naglašava da su izbori za Bundestag „ključni“. Zašto? „Zato što će se odlučiti da li sljedeća Savezna vlada još uvijek može aktivno uticati na klimatsku krizu ili ne.“

Ona je optužila sadašnju koaliciju CDU, CSU i SPD da je učinila premalo za životnu sredinu. Konkretno, ona kritikuje, prema njenom mišljenju, prekasno napuštanje proizvodnje uglja 2038 godine.

Potom je za govornicu stupio kandidat za kancelara CDU Armin Laschet. Iako nije član Bundestaga, prisustvuje sednicama Bundestaga kao premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije. U plenarnoj sali su rezervisana mesta za predstavnike svih 16 njemačkih saveznih pokrajina.

Eru Angele Merkel, koje se bliži kraju, opisao je kao „16 dobrih godina za Njemačku“.

Kao dokaz, on se, između ostalog, poziva na broj nezaposlenih: trenutno ih je 2,6 miliona, u odnosu na pet miliona 2005. kada se završilo vladanje prve i do sada jedine crveno-zelene Savezne vlade, koja je 1998. formirana pod kancelarom Gerhard Schröder (SPD).

Armin Laschet je govorio 35 minuta – to je bio daleko najduži govor u trosatnoj debati o „situaciji u Njemačkoj“. Konačno, poput Angele Merkel na početku, kritikovao je činjenicu da SPD i Zeleni nisu isključili koaliciju sa Ljevicom.

Ko će s kim u koaliciju

Nije tako teško reći „ne“ i „nećemo praviti koaliciju sa njima“, kaže kandidat za kancelara CDU / CSU, izazivajući time posmijeh i smijeh iz redova Ljevice.

Sve će biti učinjeno kako bi se „osiguralo da u Njemačkoj ne dođe crveno-crveno-zelenog saveza“, rekao je Laschet.

Osim Zelenih, opozicione stranke su na ovom zasjedanju Bundestaga imale samo sporedne uloge. Jer alternativa za Njemačku (AfD), Slobodne demokrate (FDP) i Ljevica nemaju izgleda da u prvoj vladi poslije Angele Merkel savezni kancelar bude iz njihovih redova.

Ipak – sa izuzetkom AfD, sve te pomenute stranke mogu manje ili više da se nadaju da će biti članovi koalicije koja će vladati Njemačkom.