Posljednji dan septembra i nova era za Irak: Šta ostaje nakon povlačenja američke vojske?

Sjedinjene Američke Države su završile povlačenje svojih preostalih vojnih snaga iz Iraka, čime je okončano više od dvije decenije američkog vojnog prisustva u ovoj bliskoistočnoj zemlji.

Posljednje američke snage napustile su preostale baze, dok će se dio aktivnosti protiv tzv. Islamske države nastaviti iz susjednog Jordana, javio je Reuters.

Povlačenje je provedeno na osnovu sporazuma Washingtona i Bagdada iz 2024. godine. Iračka vlada je krajem augusta potvrdila da je 30. septembar konačni rok za završetak američke vojne misije i odlazak preostalih snaga, podsjeća Al Jazeera.

Trending

Velike promjene za vozače u BiH: Od aprila stiže novo pravilo za uvoz polovnih automobila

Od invazije do prvog povlačenja

Američke snage ušle su u Irak u martu 2003. godine, u okviru invazije predvođene SAD-om kojom je svrgnut predsjednik Saddam Hussein. Administracija predsjednika Georgea W. Busha invaziju je prvenstveno opravdavala tvrdnjama da irački režim posjeduje oružje za masovno uništenje, ali to oružje nakon invazije nije pronađeno. Washington je potom naglasak stavio na svrgavanje Husseinovog režima, demokratizaciju Iraka i borbu protiv terorizma.

Prije oko 23h

Rubio upozorio: "Prijetnje Irana shvatamo veoma ozbiljno, uslijedit će posljedice"

Nakon pada Bagdada uslijedili su okupacija, pobuna protiv američkih snaga i dugotrajni sukob. SAD su se borile najprije protiv ostataka Husseinovog režima, a zatim protiv Al-Qaide u Iraku i drugih oružanih grupa. Sektaško nasilje između sunitskih i šiitskih zajednica dodatno je destabilizovalo zemlju.

Broj američkih vojnika u jednom trenutku premašivao je 170.000, a SAD su nakon invazije imale više od 500 baza širom Iraka, podsjeća Stripes.

Krajem 2011. godine američke snage napustile su Irak, čime je završena tadašnja velika američka vojna operacija.

Povratak zbog Islamske države

Američka vojska, međutim, nije dugo ostala izvan Iraka.

Godine 2014. tzv. Islamska država zauzela je velike dijelove Iraka i Sirije, uključujući Mosul, te proglasila svoj "kalifat". U pojedinim fazama organizacija je kontrolisala približno trećinu teritorije Iraka, podsjeća Reuters.

Prije 1 dan

Nakon više od 20 godina: Američka vojska se u potpunosti povukla iz Iraka

Na zahtjev iračke vlade SAD su se 2014. godine vratile u zemlju, ovog puta u okviru međunarodne koalicije protiv Islamske države. Američke i savezničke snage pružale su iračkim snagama zračnu podršku, obavještajne podatke, izviđanje, logistiku i obuku.

Veliki dio teritorije koji je Islamska država zauzela vraćen je pod kontrolu iračkih snaga do 2017. godine, a njen teritorijalni "kalifat" je poražen. Ipak, organizacija nije potpuno nestala: njene ćelije nastavile su izvoditi napade i djelovati iz skrovišta.

Od borbe protiv ISIL-a do sukoba s proiranskim grupama

Nakon teritorijalnog poraza Islamske države američka vojna uloga u Iraku dodatno je smanjena. Istovremeno je rastao značaj oružanih grupa povezanih s Iranom, od kojih su mnoge djelovale unutar šireg sistema iračkih sigurnosnih struktura.

Napetosti između SAD-a i proiranskih grupa posebno su porasle nakon američkog napada u Bagdadu u januaru 2020. godine, kada je ubijen iranski general Qassem Soleimani, zajedno s Abu Mahdijem al-Muhandisom, jednom od ključnih figura iračkih šiitskih milicija.

Nakon toga američke baze i osoblje u Iraku više puta su bili meta raketnih i bespilotnih napada, dok su SAD u pojedinim slučajevima izvodile udare iz "odmazde".

Prije 3 dana

Egipat upozorio Izrael na pripreme Hamasa za napad 7. oktobra: Netanyahu negira takve izvještaje

Sporazum o konačnom povlačenju

Washington i Bagdad su 2024. godine dogovorili postepeno okončanje američke vojne misije protiv Islamske države u Iraku. Američke snage su tokom 2025. napustile baze u većem dijelu zemlje, dok je ograničeno prisustvo zadržano na sjeveru, u području iračkog Kurdistana, piše Washington Post.

Do proljeća 2026. američke snage uglavnom su djelovale iz objekata u području Erbila, uključujući Erbilsku zračnu bazu, dok je ukupan broj američkog i koalicionog osoblja u Iraku bio znatno manji nego tokom ranijih faza rata.

Konačni rok određen je za 30. septembar 2026. godine. Iračka vlada je saopštila da nakon tog datuma na njenoj teritoriji neće biti stranih vojnih baza.

Posljednji mjeseci

Povlačenje se odvijalo u posebno složenom regionalnom trenutku. Američke snage u Iraku bile su izložene napadima proiranskih oružanih grupa, dok su se istovremeno nastavile američke operacije protiv prijetnje Islamske države.

Prema Reutersu, sedam od 18 američkih pripadnika službi čija je smrt ove godine povezana s ratom protiv Irana poginulo je u Iraku; posljednji je bio američki vojni narednik koji je u julu poginuo prilikom kontrolisane detonacije bespilotne letjelice u bazi kod Erbila.

Uoči konačnog povlačenja pojavile su se i nove zabrinutosti zbog aktivnosti Islamske države. Irački i kurdski sigurnosni zvaničnici upozoravali su da bi gubitak američkih obavještajnih, logističkih i izviđačkih kapaciteta mogao otežati borbu protiv preostalih ćelija te organizacije. Iračke vlasti su istovremeno saopćile da njihove snage kontrolišu teritoriju zemlje.

Prije 4 dana

Iran nudi prijedlog SAD-u: Ovako misle otvoriti Hormuški moreuz

Šta ostaje nakon odlaska?

Potpunim odlaskom američkih vojnika završena je američka vojna prisutnost u Iraku koja je, s prekidom između 2011. i 2014. godine, trajala od invazije 2003. godine.

Američko vojno prisustvo, međutim, neće potpuno nestati iz neposrednog okruženja. Preostale snage i dio operacija protiv Islamske države premješteni su u Jordan, odakle će Washington nastaviti pratiti i, prema američkim zvaničnicima, po potrebi djelovati protiv prijetnji toj organizaciji, piše Washington Post.

Za Irak, 1. oktobar predstavlja početak nove faze u kojoj će vlastite sigurnosne institucije preuzeti punu odgovornost za vojnu sigurnost zemlje. Iračka vlada povlačenje predstavlja kao završetak stranog vojnog prisustva, dok pojedini irački i zapadni sigurnosni analitičari upozoravaju na dva potencijalna izazova: mogućnost jačanja uticaja proiranskih oružanih grupa i rizik da preostale ćelije Islamske države iskoriste eventualne sigurnosne praznine.

Tako se završava krug započet invazijom 2003. godine: od rušenja Husseinovog režima, preko okupacije i pobune, povlačenja 2011, povratka zbog Islamske države 2014. i dugogodišnje borbe protiv njenih ostataka — do konačnog odlaska američkih vojnih snaga iz Iraka 30. septembra 2026. godine.