Pola stoljeća za dekontaminaciju Černobilja

Za potpuni završetak radova vađenja nuklearnog goriva iz četvrtog bloka atomske centrale u Černobilju i dekontaminaciju mjesta havarije bit će potrebno najmanje pola stoljeća, izjavio je šef grupe za radove na toj centrali u Institutu Kurčatov Aleksandar Borovoj.

Ruski stručnjak je na konferenciji za novinare podsjetio da se poslije havarije, čija će 23. godišnjica biti obilježena 26. aprila, u srušenom reaktoru nalazilo oko 180 tona nuklearnog goriva.

"Približno 150 tona uspjeli smo da pronađemo i stavimo pod kontrolu, a ostalih 30, sudeći po svemu, nalaze se u dubokim, betonom zalivenim, mjestima i stići do njih je izuzetno skupo", rekao je Borovoj.

Po Borovoju, u protekle 23 godine izbjegnut je bilo kakav opasan incident i razrađena je strategija aktivnosti u okviru kojih je i postavljen krov ("sarkofag") na konstrukciju, "čime je vanjska sredina u potpunosti zaštićena od onoga što se unutra dešava".

Pod rukovodstvom ruskih stručnjaka i kompanije "Atomstrojeksport", na centrali su provedeni radovi pokrivanja srušenog bloka i stabilizacija "sarkofaga", zbog čega se može garantovati da se tokom 10-15 godina ništa loše neće desiti, rekao je Borovoj.

Sljedeća etapa je izgradnja novog "prekrivača" širokog 250, visokog 100 i dugačkog 150 metara pod okriljem međunarodnog konzorcija.

Učesnici pres-konferencije složili su se u ocjeni da poslije dosadašnjih radova i postavljanja novog "prekrivača", može da se garantuje da neće biti emisije radioaktivnih čestica u atmosferu tokom 100 godina.

Direktor Instituta za pitanja sigurnog razvoja atomske energetike u okviru Ruske akademije nauka Leonid Boljšov izrazio je uvjerenje da ponavljanje havarija, sličnih černobiljskoj, u Rusiji nije moguće jer je dostignut bolji nivo sigurnosti. Boljšov je naveo da je do incidenta 1986. došlo zbog "nepravilnih aktivnosti operatera", zbog čega je reaktor "doveden u stanje u kojem su se pokazali nedostaci konstrukcije".

Krivicu dijele operateri, naučni rukovodilac i konstruktor reaktora, ocijenio je ruski stručnjak, a nesreća je uzrokovana i time što je nekoliko godina ranije atomska energetika iz resora specijalizovanog ministarstva prenijeta u nadležnost ministarstva energetike.

"S atomskom centralom postupali su kao s običnom termoelektranom, ne uvažavajući posebnu specifičnost", rekao je Boljšov.

U noći 26. aprila 1986. na centrali u Ukrajini desila se najveća katastrofa na nekom tehničkom objektu u svijetu, kada je na četvrtom bloku došlo do eksplozije koja je potpuno srušila reaktor. Objekt bloka se djelimično srušio, kontaminirana je površina od oko 160.000 kvadratnih kilometara u sjevernom dijelu Ukrajine te na zapadu, Rusije i Bjelorusije.

Zamjenik generalnog direktora ruskog medicinsko-biohemijskog centra Burnazjan Andrej Bušmanov je na konferenciji naveo da je tada umrlo 28, a zbog radijacije su se razboljela 134 radnika centrale i članova spasilačkih ekipa. Bušmanov je kategorički demantovao medijske podatke o nekoliko stotina oboljelih i poginulih.

Bušmanov je rekao da je černobiljska katastrofa jedna od 355 havarija s ozračenjem ljudi u vrijeme Sovjetskog saveza i današnje Rusije.

Prema podacima iz Ukrajine, katastrofa je pogodila oko pet miliona ljudi, bilo je ozračeno oko 5.000 naselja u tri zemlje, a negativne posljedice osjetile su Švedska, Norveška, Poljska, Velika Britanija i druge države.

Danas u Ukrajini ima oko 2,6 miliona ljudi sa statusom osoba nastradalih od posljedica černobiljske katastrofe, među njima više od pola miliona dece, navedeno je u saopćenju Ambasade te države u Beogradu dostavljenom Tanjugu.

Tokom posljednjih 11 godina ukupan broj ljudi koji spadaju u kategoriju invalida povećan je gotovo na 80 posto, od kojih je više od pola direktnih učesnika likvidacije posljedica havarije. U posljednjih 15 godina, otkad Ukrajina samostalno finansira otklanjanje posljedica havarije, troškovi su se popeli na 7,35 milijardi američkih dolara, što je u nekim godinama iznosilo 8-10 procenata državnog budžeta zemlje. Černobiljski fond formiran je 1997. i u njemu je 28 zemalja, koje su za saniranje posljedica izdvojile više od milijardu dolara.

fena/radiosarajevo.ba