Pobjedničke sile Drugog svjetskog rata napustile Berlin ostavili svoje neizbrisive tragove
Prije 30 godina je okončano prisustvo vojnika iz SAD, Velike Britanije, Francuske i Sovjetskog Saveza u Berlinu. Oni su ostavili mnogo tragova u njemačkoj prijestonici.
Vojske antihitlerovske koalicije bile su stacionirane u Njemačkoj gotovo 50 godina - 8. septembra 1994. i posljednji vojnici pobjedničkih sila iz Drugog svjetskog rata napustili su Berlin. Tog dana su uz vojne počasti ispraćeni Amerikanci, Britanci i Francuzi, dok su se Rusi oprostili sedmicu ranije.
Kapitulacija i podjela Njemačke i Berlina
Sve je počelo 8. maja 1945. kada se 3. Njemački Rajh bezuslovno predao. Time se, nakon šest godina, u Evropi završio Drugi svjetski rat koji su započeli njemački nacisti i u kojem je širom svijeta najmanje 60 miliona ljudi izgubilo život.
SAD, Velika Britanija i Francuska preuzimaju veliki dio zapada, dok Sovjetski Savez zauzima istok. Tako 1949. nastaju Savezna Republika Njemačka (SRN) i Njemačka Demokratska Republika (DDR), koja, uprkos svom imenu, predstavlja komunističku diktaturu.
Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara
Ono što važi za cijelu zemlju, odražava se i na Berlin bivšu prijestonicu Rajha: Saveznici su i ovdje podijelili teritoriju na četiri takozvana sektora. Međutim, već tada rastu tenzije između pobjedničkih sila.
Prije tačno 75 godina bombardirali su mjesto gdje su pronašli danas aviobombu
Iz vojnog savezništva razvijaju se dva suprotstavljena tabora: demokratski zapadni saveznici s jedne strane i komunistički Sovjetski Savez s druge strane.
Berlin je posebno pogođen ovim tenzijama. U junu 1948. Sovjeti započinju blokadu zapadnih sektora, želeći da cijelu prijestonicu stave pod svoju kontrolu.
Vazdušni most za spas Zapadnog Berlina
SAD, Velika Britanija i Francuska odgovaraju legendarnim vazdušnim mostom. Kako bi 2,2 miliona ljudi u njihovim sektorima preživjelo, avioni sa hranom, lijekovima, benzinom, ugljem neprekidno snabdijevaju grad do kraja blokade u maju 1949.
Crni 1. septembar: Dan kada je počeo Drugi svjetski rat
Oko 100 ljudi gubi život u avionskim nesrećama i drugim incidentima. Spomenik vazdušnom mostu na aerodromu Tempelhof podsjeća na te žrtve. Priča o ovom logističkom podvigu dio je stalne izložbe u Muzeju saveznika, koji se nalazi u bivšem američkom sektoru.
I samo mjesto ima istorijski značaj i podsjeća na decenijsko prisustvo saveznika: ovdje se nekada nalazio američki bioskop za vojnike "Outpost". Ulica u kojoj se nalazi muzej nazvana je po organizatoru vazdušnog mosta: Lusiusu D. Kleju.
Turistička atrakcija: Čekpoint Čarli
Svjetski poznat je nekadašnji granični prelaz Čekpoint Čarli, koji je izgrađen nakon podizanja Berlinskog zida 13. avgusta 1961. Ovdje su pripadnici vojske saveznika i diplomate mogli slobodno da prelaze sa zapadne na istočnu stranu i obrnuto. Samo nekoliko mjeseci nakon konačne podjele Berlina tu dolazi do spektakularne konfrontacije američkih i sovjetskih tenkova.
Znate li razlog zašto je Amerika bacila atomske bombe na Japan
Danas je Čekpoint Čarli popularna turistička atrakcija za posjetioce iz cijelog svijeta. Mnogi se fotografišu ispred replike nekadašnje barake za kontrolu. Original se nalazi u Muzeju saveznika.
Tenkovi i grobovi pored Brandenburške kapije
Inače, u Berlinu još uvijek ima nekoliko tenkova iz tog vremena. Jedan od njih stoji ispred muzeja Berlin-Karlshorst, koji se nalazi u bivšem sovjetskom sektoru. U centru stalne izložbe nalazi se sala u kojoj je 8. maja 1945. Njemačka potpisala kapitulaciju.
I kod Sovjetskog spomenika pored Brandenburške kapije nalaze se tenkovi. Ovo mjesto se istovremeno smatra i posljednjim počivalištem za najmanje 2000 vojnika Crvene armije koji su poginuli prilikom oslobađanja Berlina 1945.
Na dugogodišnje prisustvo saveznika podsjeća i aerodrom Gatov, u bivšem britanskom sektoru. Do konačnog povlačenja 8. septembra 1994. ovdje je bilo stacionirano britansko Kraljevsko vazduhoplovstvo (RAF). Danas se tu nalazi Vojnoistorijski muzej Bundesvera.
Letovi na aerodromu Gatov su već odavno obustavljeni. To važi i za aerodrome Tempelhof i Tegel, koji su nekada korišteni u vojne i civilne svrhe, u američkom i francuskom sektoru. Na oba mjesta postoje informicije o turbulentnoj istoriji saveznika.
Mini ajfelova kula i nazivi ulica podsjećaju na prošlost
Posebna atrakcija, drvena minijatura Ajfelove kule ispred Francusog centra u belinskoj četvrti Veding biće poslije restauracije ponovo postavljena u novembru. Replika visoka 13 metara, bila je simbol francusko-njemačkog prijateljstva, koje je i dalje glavna tema u ovom kulturnom centru, otvorenom 1961.
Naslijeđe saveznika najviše je vidljivo na posebnim istorijskim mjestima. Ali tragovi se mogu naći i u imenu naselja Siti foš u okrugu Rajnikendorf ili u nazivima ulica: Avenija Šarl de Gol il Trg Molijer.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
