Penzioneri u ovoj zemlji žive kao gospoda: Penzije im i za 1.000 eura veće nego u Njemačkoj

Penzije u Austriji u prosjeku su znatno veće nego u Njemačkoj. Ta razlika često otvara pitanje šta bi trebalo promijeniti kako bi i penzioneri u Njemačkoj imali veću finansijsku sigurnost. Razlozi se prije svega kriju u načinu na koji su uređeni penzioni sistemi, visini doprinosa i uslovima za ostvarivanje prava na penziju.

Prosječna penzija u Austriji

Prema podacima austrijskog Zavoda za penzijsko osiguranje, prosječna starosna penzija u 2025. godini iznosila je 2.434,77 eura mjesečno za muškarce i 1.705,26 eura za žene.

Poređenja radi, prema najnovijim dostupnim podacima njemačkog penzijskog osiguranja, prosječna mjesečna penzija na dan 1. jula 2025. iznosila je 1.208 eura, odnosno 1.390 eura za muškarce i 1.016 eura za žene, piše Fenix. 

Trending

Elektroprivreda najavila nove radove: Pojedine sarajevske ulice danas ostaju bez struje

Austrijske penzije trebale bi dodatno rasti 2027. godine. Nakon povećanja od 2,7 posto u 2026. godini za ukupne penzijske prihode do 2.500 eura, za 2027. predviđeno je povećanje od 2,95 posto za ukupne penzijske prihode do 6.930 eura, dok je za veće iznose predviđeno ograničeno povećanje od 204,44 eura. Stope za dodatke kojima se osigurava minimalni prihod trebale bi porasti za 3,3 posto.

Zašto je razlika toliko velika?

Ključna razlika nalazi se u strukturi penzijskih sistema. U Austriji je obaveznim penzijskim osiguranjem obuhvaćena gotovo cjelokupna radna populacija, dok u Njemačkoj postoje odvojeni sistemi za različite profesionalne grupe.

Prije 1 dan

Hiljade ljudi izašlo na ulice Praga

Primjerice, većina samozaposlenih osoba u Njemačkoj nije obavezna uplaćivati doprinose u državno penzijsko osiguranje, dok državni službenici imaju poseban sistem penzionisanja.

Razlika postoji i u visini doprinosa. U Austriji radnici i poslodavci zajedno izdvajaju 22,8 posto bruto plate za penzijsko osiguranje, dok taj procenat u Njemačkoj iznosi 18,6 posto.

Jesu li austrijske penzije samo prividno veće?

Austrija je tokom proteklih decenija više puta reformisala penzijski sistem, uključujući i promjene koje se odnose na dob za odlazak u penziju. Standardna dob za penzionisanje muškaraca u Austriji iznosi 65 godina. Dob za odlazak u penziju žena postepeno se povećava sa 60 na 65 godina, a proces je počeo 2024. godine.

Razlika postoji i u minimalnom periodu osiguranja potrebnom za ostvarivanje prava na starosnu penziju. U Austriji je, u pravilu, potrebno najmanje 15 godina osiguranja, dok je u Njemačkoj za redovnu starosnu penziju osnovni uslov pet godina osiguranja.

To utiče i na statistiku. Osobe koje su u Njemačkoj ostvarile pravo na penziju nakon relativno kratkog perioda uplata doprinosa mogu sniziti prosječan iznos penzije. U Austriji osobe koje ne ispune minimalni uslov ne ostvaruju pravo na redovnu starosnu penziju po tom osnovu.

Pored toga, penzije se u ove dvije zemlje razlikuju i prema poreskom tretmanu, načinu usklađivanja, dodacima i umanjenjima.

Može li Njemačka preuzeti austrijski model?

Stručnjaci upozoravaju da se sistemi dvije zemlje ne mogu direktno porediti bez uzimanja u obzir njihovih razlika. U Austriji većina penzijskih prihoda dolazi iz državnog penzijskog sistema, dok u Njemačkoj značajniju ulogu imaju i profesionalni i privatni oblici penzijskog osiguranja.

Razlikuju se i poreska pravila, radni staž, visina zarada tokom radnog vijeka i način prikupljanja statističkih podataka.

Prije oko 20h

Upozorenje iz Velike Britanije: Do 2030. moguć rat, građanima savjetuju da naprave zalihe

Rasprava o tome može li austrijski model poslužiti kao uzor za reformu penzijskog sistema u Njemačkoj nastavlja se i 2026. godine. Zagovornici takvog pristupa ističu da Austrija u jedinstveniji sistem uključuje znatno širi krug zaposlenih, samozaposlenih osoba i drugih profesionalnih grupa.

Kritičari, međutim, upozoravaju da se austrijski model ne može jednostavno prenijeti na Njemačku, jer su se penzijski sistemi dvije zemlje razvijali u različitim istorijskim, ekonomskim i društvenim okolnostima.