Pentagon upozorava: Kina ubrzano proizvodi nuklearno oružje

Prema procjenama Ministarstva rata Sjedinjenih Američkih Država, Kina je trenutno najbrži proizvođač nuklearnog oružja na svijetu, te posjeduje više od 600 bojevih glava.

Dok se posljednji veliki međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog naoružanja jednostrano urušavaju, Kina provodi najveću tajnu modernizaciju svojih nuklearnih kapaciteta u posljednjih nekoliko decenija, upozoravaju iz Pentagona.

Prema ekskluzivnoj istrazi CNN-a, satelitske snimke i kineski vladini dokumenti otkrivaju masovnu izgradnju i proširenje ključnih postrojenja za proizvodnju nuklearnog oružja u provinciji Sichuan.

Trending

Radnici ViK-a na terenu: U toku su radovi na vodovodnoj mreži, ove sarajevske ulice ostale bez vode

Sve je počelo 2022. godine kada su tri seljaka iz Sichuana napisala pismo lokalnim vlastima pitajući zašto im se oduzima zemlja i ruše kuće. Odgovor je bio da je to državna tajna. Tri godine kasnije, satelitske snimke pokazuju da su njihova sela, Baitu i Dashan, potpuno sravnjena sa zemljom. Na njihovu mjestu izgrađeni su novi objekti koji podržavaju neke od najvažnijih kineskih nuklearnih postrojenja.

Glavni fokus istrage je Site 906 u okrugu Zitong. Na lokaciji koja je CIA-i poznata već desetljećima izgrađena je golema kupola neobičnog oblika, a odgovara veličini 13 teniskih terena. Objekt je okružen betonsko-čeličnom konstrukcijom, radijacijskim monitorima, protiveksplozivnim vratima i sistemom cijevi koji vodi do visokog ventilacijskog dimnjaka.

Prije 6 dana

Ključna uloga satelita u današnjem svijetu: Oblikuju moderno ratovanje i ljudsku svakodnevicu

Stručnjaci koje je CNN konsultirao, među kojima je i Jeffrey Lewis s Middlebury Collegea, ističu da su ove karakteristike dizajnirane kako bi zadržale visoko radioaktivne materijale poput urana i plutonija unutar kupole.

"Riječ je o rekonfiguraciji cijelog kompleksa. Ovo postrojenje je središte i simbolizuje sve promjene i na kraju će imati znatno veći kapacitet proizvodnje", kaže Lewis.

Uz kupolu je izgrađen i tunel koji ulazi duboko u planinu, a cijelo područje okruženo je sa tri sloja sigurnosnih ograda. Obnovljene su i ceste te željeznički pretovarni punkt u obližnjem gradu Jiangyou, što ukazuje na sveobuhvatnu revitalizaciju mreže nuklearnih baza u dolinama oko Zitonga.

Drugo ključno postrojenje, Site 931, prošireno je na račun sela Baitu i Dashan. U obližnjem 'Science Cityju' jugozapadno od Zitong, koji se smatra "mozgom" kineskog nuklearnog programa, srušeno je više od 600 zgrada 2022. godine kako bi se napravilo mjesta za nova istraživačka središta Kineske akademije za inženjerstvo fizike (CAEP).

Prema procjenama Pentagona, Kina je trenutno najbrži proizvođač nuklearnog oružja na svijetu. Posjeduje više od 600 bojevih glava. Iako još uvijek značajno zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama i Rusijom, tempo modernizacije je dramatičan. Američka obavještajna služba procjenjuje da Peking testira novu generaciju bojevih glava, a u februaru je američki podsekretar za kontrolu naoružanja Thomas DiNanno optužio Kinu da krši zabranu eksplozivnih nuklearnih testova.

Prije 6 dana

Rat u Iranu gura jednu rutu u centar pažnje: Šta se krije iza toga?

Kinesko ministarstvo odbrane i ministarstvo vanjskih poslova odbili su komentarisati nalaze CNN-a. Glasnogovornik ministarstva obrane Jiang Bin poručio je da Kina "slijedi politiku samoodbrane" i "da nikada prva neće upotrijebiti nuklearno oružje".

Ipak, stručnjaci poput Rennyja Babiarza i Deckera Eveletha upozoravaju da neobični dizajni novih objekata ukazuju na potpunu tehnološku modernizaciju sistema. Ova otkrića dolaze u trenutku kada je istekao posljednji veliki sporazum o smanjenju strateškog naoružanja između SAD-a i Rusije. Donald Trump sljedećeg mjeseca putuje u Peking gdje se očekuje da će pokušati pokrenuti pregovore o novom sporazumu koji bi uključio i Kinu. Međutim, satelitski dokazi sugerišu da Peking zasad ne usporava.

Analitičari upozoravaju da bi ovo moglo dovesti do nove, utrke u naoružanju (SAD–Rusija–Kina) te da Kina jača nuklearni arsenal kako bi odvratila eventualnu zapadnu intervenciju u slučaju sukoba oko Tajvana.

CNN-ova istraga temelji se na satelitskim snimkama kompanije Airbus od 2019. do 2025. godine, kineskim vladinim dokumentima i intervjuima sa vodećim svjetskim stručnjacima za nuklearno naoružanje.