Ozbiljno upozorenje Pistoriusa: 'Njemačka demokratija je u nikad većoj opasnosti'

Ministar odbrane Boris Pistorius pozvao je na jače zalaganje za demokratiju u Njemačkoj. "Naša demokratija je ponovo u opasnosti, više nego što je bila dugo vremena", rekao je političar socijaldemokrata (SPD).

Pistorius je govorio na skupu "Reichsbanner crno-crveno-zlatni" u Berlinu. Reč je o organizaciji koja se još u Vajmarskoj republici zalagala za demokratske vrijednosti.

Ukazao je na skorašnje izborne rezultate "jedne desne ekstremne partije" na pokrajinskom i glasanju za Bundestag, pri čemu je očigledno mislio na Alternativu za Njemačku (AfD).

Trending

Nova hitna sjednica Doma naroda PS BiH, isti stari scenario: Smjena SNSD-ovaca opet na kraju

"Ti izborni uspesi (AfD-a) predstavljaju prekretnicu i istovremeno debakl za Njemačku", rekao je Pistorius.

Populisti, dodao je, otvoreno i agresivno osporavaju demokratiju i njene vrijednosti, šireći mržnju i podstičući neprijateljstvo.

"Odbrana demokratije od unutrašnjih i spoljašnjih neprijatelja ne može biti zadatak samo državnih institucija", upozorio je Pistorius. "Potrebni su nam, prije svega, uvjereni građani i građanke koji vjeruju u demokratiju."

Jer, "naša demokratija je više od biračkog listića na svake četiri godine. Posebno sada je važno da se za nju aktivno zalažemo."

Vanstranački Reichsbanner, koji je bio blizak socijaldemokratama, osnovan je 1924. da štiti demokratiju od ljevičarskih i desničarskih ekstremista.

Rajhsbaner je sa više milion i po članova bio najveća masovna organizacija Vajmarske republike, prema podacima Njemačkog historijskog muzeja. Članovi su mogli biti samo muškarci. Komunisti i monarhisti nisu mogli da se učlane, prenosi Dpa.

Između 1924. i zabrane organizacije u martu 1933. oko 100 članova Reichsbannera izgubilo je život u sukobima sa političkim protivnicima, kaže historičar Sebastian Elsbach. Članovi Reichsbannera su ubili otprilike isto toliko desnih radikala.

Zajedno s predstavnicima Reichsbannera, Pistorius je položio vijence na groblju Kolumbiadamm u Berlinu, na grob Ericha Schulza.

Schulz, magacinski radnik koji je tada imao 27 godina, ubijen je 25. aprila 1925. Smatra se prvom žrtvom Reichsbannera u borbi protiv rastućeg nacizma.