Ovo hemijsko oružje Rusija bi mogla upotrijebiti u Ukrajini: Koji bi bio odgovor NATO-a

Američkog predsjednika Joea Bidena dvaput su u četvrtak pitali hoće li NATO odgovoriti vojnom akcijom ako Rusija upotrijebi hemijsko oružje u Ukrajini.

"Odgovorili bismo. Priroda odgovora ovisila bi o prirodi upotrebe. Tu odluku donijet ćemo kad za to dođe vrijeme, ali ona bi također izazvala odgovor (ruske strane)", rekao je Biden.

Jasno je kako se o vojnoj akciji ne može govoriti sa sigurnošću, iako je američki predsjednik u odgovoru bio dovoljno oprezan pa ona ipak nije definitivno isključena.

Trending

Kako izgleda stariji sin Zlatana Ibrahimovića? Krenuo je očevim stopama

No može li Rusija zaista upotrijebitihemijsko oružje u Ukrajini? Podsjetimo, Rusija je jedna od 193 zemlje koje su potpisale međunarodni ugovor o zabrani proizvodnje, skladištenja i upotrebe hemijskog oružja, a Moskva ujedno i poriče da ima ili koristi takvo oružje.

Međutim, ruski agenti 2018. u Salisburyju su upotrijebili smrtonosni nervni otrov - novičok - koji je ubio Dawn Sturgess. Ponovno su ga upotrijebili i za trovanje opozicionog čelnika Alekseja Navaljnoga u augustu 2020.

Zapadni čelnici sve su zabrinutiji da bi Rusija, ako ne postigne brzu pobjedu u Ukrajini, mogla upotrijebiti opasno oružje kako bi izbjegla dugotrajni i krvavi rat, koji trenutno ide u prilog braniteljima - Ukrajincima.

U novembru i decembru 2016. na stambena područja u sirijskom Alepu bačen je plinski hlor, što je nakon četiri godine borbi dovelo do kraja otpora pobunjenika.

"Takvo oružje morbidno je u svojoj učinkovitosti i može slomiti volju civila za otporom - kaže stručnjak za hemijsko oružje Hamish de Bretton-Gordon, a prenosi The Guardian.

On također tvrdi kako su moguće dvije vrste ruskoga napada: napad klorom ili amonijakom (što bi Kremlj mogao pokušati pretvoriti u industrijsku nesreću) ili korištenje hemijskoga oružja posebno dizajniranoga za ubijanje kao što je sarin, koji je bio korišten u Siriji 2017. godine, odnosno novičok.

"U prvom slučaju, nisam siguran da bi došlo do vojnog odgovora NATO-a. Saveznici bi vjerojatnije htjeli opskrbiti Ukrajinu boljim oružjem i to u većim količinama. Ali ako bi Rusija koristila ova druga sredstva, NATO bi morao odgovoriti vojnom akcijom kao što je to učinio u Siriji", kaže de Bretton-Gordon, inače bivši zapovjednik NATO-ovih snaga za hemijsko oružje.

SAD su u dva navrata izvršile napade u Siriji. Raketni udari u aprilu 2017. naređeni su nakon napada sarinom, a zračni i raketni napadi u aprilu 2018., u kojima su sudjelovale i snage Francuske te Velike Britanije, uslijedili su nakon što je u Damasku korišten plin hlora. Svaki put gađano je ono što je opisano kao skladište sirijskoga kemijskoga oružja.

No kad je Rusija u pitanju, vrlo je malo vjerojatno da bi NATO izravno napao kemijska skladišta u Rusiji zbog straha od početka općega rata, što članice NATO-a svakako žele izbjeći. U ovom scenariju ne treba isključiti niti strah od ruskoga odgovora prema Zapadu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u četvrtak je na summitu NATO-a uputio izravan apel u kojemu je tražio više naoružanja, borbenih zrakoplova, tenkova, raketnog topništva i sistema protuzračne obrane za svoju zemlju. Zapadne zemlje definitivno bi mogle pojačati takvu vojnu pomoć Ukrajini.

Druga (ne-vojna) opcija bilo bi daljnje pooštravanje ekonomskih sankcija protiv drugih ruskih banaka i potpunu zabranu uvoza nafte i plina od strane EU i Velike Britanije, iako bi takva odluka za neke zemlje bila ekonomski vrlo teška. No stvarnost je takva da će se ozbiljne rasprave o svemu ovome očito voditi tek nakon što se dogodi bilo kakav napad hemijskim oružjem.