Od stidljivog zeta do savjetnika: Ko je Jared Kushner, zagovornik 'Gaza rivijere'?

Kada se spomene Trumpov prvi mandat, nemoguće je uz sve republikanske političke 'zvijezde', ne nabrojati ime stidljivog zeta koji je tada, bez prethodnog iskustva u vladi, postao viši savjetnik svog svekra.

Uprkos tome što nije imao diplomatske akreditacije, bio je zadužen za ništa manje izazovno rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba, a postao je i glavni savjetnik predsjednika za odnose s Kinom, Meksikom i Kanadom.

Kushner, koji je oženjen Trumpovom kćerkom Ivankom, također je bio zadužen za vođenje ureda Bijele kuće koji se bavio birokratijom, a čiji se ambiciozni zadatak kretao od reforme brige o veteranima do saradnje s Meksikom.

Trending

Uzbuna u Irskoj: Dronovi krenuli na avion u kojem je bio Volodimir Zelenski

Jared Kushner je rođen i odrastao u Livingstonu, New Jersey, zajedno s dvije sestre i bratom. Ortodoksni Jevrej, njegovi baka i djed su bili preživjeli Holokaust koji su stigli u SAD 1949. godine. Njegov otac Charles stekao je bogatstvo kao magnat nekretnina u New Jerseyju.

Mladi Jared je osvojio mjesto na Harvardu uprkos lošim ocjenama, prema riječima Daniela Goldena, autora knjige Cijena prijema: Kako američka vladajuća klasa kupuje svoj put u elitne fakultete, pisao je BBC.

29.09.25. 06:46

Trump optimističan pred sastanak sa Netanyahuom: "Imamo nešto posebno, prvi put ikada"

Kakva je uloga Jareda Kushnera danas?

U prvom mandatu Trumpa, Kushner je bio, kako su ga mnogi opisivali, 'genije koji nije shvaćen'. Njegova laskava titula našla se u središtu afera, kada je Kushnerova privatna firma primila je investiciju od 2 milijarde dolara (oko 3,5 milijardi KM) od suverenog fonda Saudijske Arabije.

Kushner je blisko sarađivao sa Saudijskom Arabijom po brojnim pitanjima tokom Trumpove administracije, što je u javnosti izazvalo sumnju na sukob interesa.

Od tada, do danas, Kushnerova uloga u novom mandatu predsjednika Trumpa je zatajna, tiha, a mnogi sumnjaju da i danas Kushner direktno utiče na odluke Trumpa, posebno u kontekstu sukoba Izraela i Palestine.

2018. godine, Kushner je putovao u Izrael kako bi, nakon što je Trump rekao da će priznati Jerusalem kao glavni grad Izraela, razgovarao sa Netanyahuom o postizanju mira na Bliskom istoku, unatoč velikim protivljenjima arapskih država o ovom planu.

Njegova turneja rezultirala je mirovnim planom, kojeg je Donald Trump formalno predstavio na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, a ubrzo nakon toga uslijedio je i dogovor o normalizaciji odnosa, to jeste Abrahamovog sporazuma, koji je stupio na snagu 2021, a predstavlja uspostavljanje diplomatskih odnosa između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

U doba potpisivanja Abrahamovskog sporazuma, informacije su se pojavile da porodična fondacija Kushnera, posljednjih godina aktivno donira za izraelsku vojsku, a donacije su procijenjene na više od pola miliona dolara, piše Times of Israel.

Uloga Kushnera u planovima za Gazu

Od masakra na jugu Izraela koji je počinjen od pripadnika militantne grupe Hamas, sve do danas, Jared Kushner promoviše ideju mira na Bliskom istoku kroz prizmu, ne diplomatije, već bliskog pogleda Benjamina Netanyahua.

Prošle godine, Kushner je tokom govora na Harvardu poručio da bi "priobalna imovina Gaze mogla biti vrlo vrijedna kada bi se ljudi usredotočili na izgradnju sredstava za život".

"To je pomalo nesretna situacija tamo, ali mislim da bih iz izraelske perspektive dao sve od sebe da iselim ljude, a zatim to očistim", dodao je Kushner. "Ali ne mislim da je Izrael izjavio da ne želi da se ljudi nakon toga vrate tamo."

U februaru 2025. godine, izraelski mediji Ynet, objavio je analizu plana 'obalne rivijere' za Gazu, koju je i Trump podržao, a Netanyahu 'uokvirio' svojim dobro poznatim vizualima - ovaj put sa umjetnom inteligencijom.

U prezentaciji koju je tada dobio Ynet, pod nazivom "Od krize do prosperiteta - Plan za transformaciju pojasa Gaze od iranskog izdajnika u umjerenu osovinu", prikazane su slike koje odražavaju utopijsku viziju pojasa Gaze. Čini im se kao zelena i prosperitetna regija, sa kulama i poslovnim centrima.

Kao dio plana, koji je formuliran u novembru 2024. i predstavljen visokim Netanyahuovim dužnosnicima u decembru 2024., Izrael bi trebao stvoriti sigurne zone bez Hamasa u Pojasu Gaze - prvo na sjeveru, a kasnije i širom njega. Arapske zemlje - Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Bahrein, Jordan i Maroko - trebalo bi da nadgledaju humanitarnu pomoć koja se pruža u sigurnim zonama, a Palestinci iz Gaze će njome upravljati pod arapskim nadzorom. Ova faza programa bi trebala trajati 12 mjeseci.

Sastanak Trumpa i Netanyahua

U ponedjeljak, 29. septembra, sve oči su uprte u Bijelu kuću, gdje će predsjednik SAD-a Donald Trump imati sastanak sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Iako do sada u poprilično nevidljivijoj poziciji kao savjetnik Witkoffa, Kushner je i dalje prisutan u Bijeloj kući. Tako se Netanyahu, uoči sastanka sa Trumpom, sastao s Kushnerom i Witkoffom o Trumpovom planu od 21 tačke, te je izjavio da je postignut "značajan napredak".

Sastanak je prema izvještaju izraelskih medija trajao više sati, a izraelski zvaničnici saopćili su da su se razlike između amandmana arapskih zemalja, želja Netanyahua i Trumpove inicijative ipak smanjile, te da je optimizam porastao.

A da uloga Kushnera nije samo prijateljski sastanak sa Netanyahuom, govori i izvještaj Axiosa iz augusta ove godine, gdje je otkriveno da je Witkoff surađivao na planu sa Jaredom Kushnerom i Steve Witkoffom. 

Američki zvaničnik je rekao za Times of Israel da je Kushner ovog proljeća angažovao Institut Tonyja Blaira za globalne promjene (TBI) - koji je već bio angažovan po pitanju postratne Gaze zahvaljujući vezama bivšeg britanskog premijera s izraelskim, palestinskim i arapskim liderima - da osmisli poslijeratni plan.

I dok se čekaju vijesti iz Washingtona - pozitivne, negativne ili neutralne - plan koji je 'kovao' Kushner ostaje kao svjedok uticaja na politiku regiona Bliskog istoka, za koju će vrijeme pokazati da li je diplomatski bila uspješna ili ne. Barem u konfliktu od 2023. godine.