Novi Bundestag se konstituiše 25. marta, o zaduživanju glasa stari
Novoizabrani Bundestag održat će svoju konstitutivnu sjednicu 25. marta – nešto više od četiri sedmice poslije februarskih izbora. Datum je dogovorilo Predsjedništvo Bundestaga, saznaje dpa.
Ovo prijelazno tijelo, koje čine aktuelna predsjednica Bundestaga Barbel Bas i predstavnici novoformiranih poslaničkih grupa, zakazuje prvu sednicu, dnevni red i raspored sedenja.
Međutim, pitanje rasporeda sjedenja odloženo je za kasnije.
Christian Schmidt govorio uživo i nikad direktniji: "Gdje će Dodik sa RS-om? U Mongoliju?"
Prema Ustavu, novi Bundestag mora da se sastane najkasnije 30 dana nakon izbora. Sada je posljednji mogući datum baš 25. mart.
Navodno su sve poslaničke grupe, osim socijaldemokrata (SPD) i demohrišćana (CDU/CSU), bile za raniji termin.
Nakon izbora u Njemačkoj: Prvi važan dogovor u koalicionim pregovorima
Novi saziv Bundestaga "mogao bi da bude sazvan odmah nakon 14. marta", rekao je za dpa funkcioner poslaničke grupe Ljevice (Die Linke) Christian Gorke.
Ljevica ima pravne sumnje u vezi s hitnom promjenom Ustava u starom Bundestagu. Zbog toga je zatražila što ranije sazivanje novog saziva, objasnio je Gorke.
Organizaciono, pripreme su ovog puta složenije, a za preuređenje sjedišta u plenarnoj sali ostaje vrlo malo vremena.
Razlog je što će stari Bundestag biti sazvan još dva puta na vanredne sednice – 13. i 18. marta. Poslije toga ostaje samo još jedna sedmica.
Novi Bundestag ima 630 poslanika, što je za 103 manje u odnosu na prethodni saziv. U njemu je sada i manje stranaka.
Vanredne sednice se održavaju zbog planova CDU/CSU i SPD koje su tokom svojih pregovora o novoj vladajućoj koaliciji dogovorile ublažavanje kočnice zaduživanja koju propisuje Ustav.
Ulaze u Bundestag: Političari bh. korijena Adis, Jasmina i Boris dobili povjerenje u Njemačkoj
Reformama žele da omoguće veća izdvajanja za odbranu.
Pored toga, planiraju i osnivanje posebnog fonda od pola milijarde eura za infrastrukturu s ciljem podsticanja privrede.
Promjene Ustava treba da usvoji aktuelni Bundestag, jer CDU/CSU i SPD vjerovatno više neće imati potrebnu dvotrećinsku većinu u novom sazivu zbog rasta podrške Alternativi za Njemačku (AfD) i Ljevici.
Na konstitutivnoj sjednici birat će se novi predsjednik ili predsjednica Bundestaga, i to tajnim glasanjem. Tradicionalno, ovu funkciju dobija najjača poslanička grupa.
Također, tajnim glasanjem biraju se i potpredsjednici. Uobičajeno je da svaka poslanička grupa dobije jedno potpredsjedničko mjesto.
Međutim, AfD od ulaska u Bundestag 2017. nikada nije uspela da se izbori za svog predstavnika – svi njihovi kandidati su odbijeni.
Vjerovatno će tako biti i u novom Bundestagu, iako AfD, s obzirom na rast podrške, insistira na funkciji.
CDU/CSU i SPD su već nagovijestili da iz njihovih redova neće biti podrške kandidatima AfD.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.