Njemačka pred velikim izazovom: Mladi masovno izlaze na ulice, strahuje se od nereda

Njemačka policija u subotu ima zadatak kakav ne dobija svaki dan. Na Noć vještica, kada pola zemlje izlazi iz kuća pod maskama, mora osiguravati proteste desetina hiljada mladih u tridesetak gradova.

Na internetskoj stranici "Gen Z regelt" (Generacija Z to rješava) do četvrtka se za protest prijavilo gotovo 146.000 ljudi. Riječ je o novom, decentraliziranom pokretu mladih koji je putem društvenih mreža i internetskih stranica uspio mobilizirati veliki broj učesnika.

Okupljanja u pet gradova

Ipak, ove brojke treba uzeti s rezervom jer klik na internetu još ne znači da će neko izaći na ulicu.

Trending

Zlatni ljiljan i švicarski mehanizam: Aldin Sivić predstavlja svoj brend satova

U Frankfurtu se za protest prijavilo više od 11.000 ljudi, ali policija očekuje manji broj učesnika. U Berlinu je za 14 sati, ispred Brandenburške kapije, najavljeno okupljanje 10.000 ljudi, a grad za taj dan priprema oko 1.500 policajaca, uz podršku savezne policije.

Inicijativa samostalno organizira okupljanja u pet gradova: Berlinu, Hamburgu, Kolnu, Frankfurtu i Munchenu. Ostalo su lokalne akcije koje se održavaju pod istim imenom.

Prije 2 dana

Protesti Generacije Z širom Njemačke: Vlasti prate situaciju, zabilježeno prisustvo ekstremnih grupa

Ko stoji iza svega, ni danas nije potpuno jasno. Podaci o izdavaču na internetskoj stranici mijenjali su se dva puta u sedam dana, a u četvrtak je kao adresa bila navedena ona u Švicarskoj.

Dosadašnji glasnogovornik, 21-godišnji student Gianni Matheja, povukao se u nedjelju. Kao razlog naveo je da su se pod istim imenom okupile grupe koje se ne slažu ni oko ciljeva ni oko načina organiziranja protesta. Upozorio je i na nasilje autonomnih grupa. Berlinsku organizacijsku ekipu napustilo je još nekoliko članova.

Novi glasnogovornik predstavlja se samo imenom – Amadeo – a kritike zbog neorganiziranosti odbacuje riječima: "Na početku smo pokreta, još učimo."

Savezna konferencija učenika najprije je podržala protest, a zatim se od njega ogradila zbog nejasne organizacije. Vlastiti protest najavila je za 20. novembar.

Česte promjene podataka o izdavaču na portalu i tajnovitost uoči samih protesta glavni su razlozi zbog kojih pojedini sumnjaju da se iza kulisa krije nešto mnogo složenije od spontanog bunta učenika i studenata.

Konzervativci su unaprijed podigli uzbunu. Ministar unutrašnjih poslova savezne pokrajine Brandenburg Jan Redmann (CDU) tvrdi da je Noć vještica namjerno odabrana jer su se i ranije pod maskama dešavali napadi i vandalizam.

Alexander Throm, glasnogovornik poslaničke grupe CDU/CSU za unutrašnju politiku, upozorio je da bi proteste mogli preuzeti lijevi ekstremisti i kriminalci iz migrantskog miljea.

Prema njegovim riječima, stvara se "zlokobni savez, posebno u Berlinu".

Predsjednik policijskog sindikata GdP Jochen Kopelke otišao je i korak dalje, pa je za list Bild govorio o mladim "migrantima željnim nereda".

Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova ima nešto smireniji stav. Navode da nemaju saznanja o konkretnim pozivima na nasilje, ali dodaju da se dio lijeve ekstremističke scene i pojedine grupe povezane s inostranstvom uključuju u mobilizaciju.

Šefica berlinske policije kaže da pozivi na „francuski scenarij“ zasad ne nailaze na odjek te da nema dokaza o planiranoj pljački.

Uzroci nezadovoljstva

Ispod rasprave o sigurnosti krije se nezadovoljstvo koje se godinama gomila.

Prvi razlog je obrazovanje. Rezultati istraživanja PISA 2025, objavljeni 8. septembra, najlošiji su otkako Njemačka učestvuje u ovom testiranju. Zaključak analitičara je da uspjeh djeteta u školi i dalje u velikoj mjeri zavisi od porodice iz koje dolazi, što dodatno produbljuje društvene razlike. Kod mladih to od samog početka stvara osjećaj beznađa i nepravde.

Drugi razlog je novac. Inicijativa traži više sredstava za škole, psihoterapiju i pomoć osobama koje se bore s ovisnošću, umjesto novih budžetskih rezova. Vladi poručuju da se štedi na mladima, dok velike kompanije ostvaruju profit, a milijarde se izdvajaju za naoružavanje.

Treći razlog je vojska, a ujedno i najkonkretniji. Novi zakon o vojnoj službi na snazi je od 1. januara. Osamnaestogodišnjaci dobijaju upitnik Bundeswehra, a od jula 2027. svi mladići rođeni 2008. godine ili kasnije morat će proći ljekarski pregled u okviru procesa regrutacije. Služenje vojnog roka zasad je dobrovoljno. Ako se ne prijavi dovoljan broj dobrovoljaca, Bundestag posebnim zakonom može uvesti obavezno služenje vojnog roka.

Pokret "Školski štrajk protiv vojnog roka" 25. septembra je, prema vlastitim podacima, izveo više od 45.000 mladih na ulice u stotinjak gradova.

"Žele nas obučavati za ratove o kojima nikada nismo odlučivali", navodi se u proglasu pokreta "Gen Z regelt".

Četvrti razlog je demografija, koja povezuje sve prethodne. Na izborima za Bundestag 2025. godine birači stariji od 60 godina činili su oko 42 posto biračkog tijela, dok su mlađi od 30 godina činili tek oko 13 posto.

To znači da su mladi u Njemačkoj politički nadglasani. Demografska slika pokazuje da vladajuće strukture imaju motiv da više pažnje posvećuju starijim i brojnijim biračima, odnosno penzionerima, jer upravo oni mogu presuditi na izborima.

Krajem 2025. godine to se pokazalo tokom rasprave o penzionom paketu. Osamnaest mladih zastupnika CDU-a i CSU-a pobunilo se protiv garancije da će penzije ostati na nivou od 48 posto prosječne plate. Upozoravali su da će takva mjera samo u periodu od 2032. do 2040. godine koštati više od 115 milijardi eura. Koalicija je ipak odbila mijenjati zakon.

Hoće li izbiti francuski scenarij?

Zašto mnogi vjeruju da protesti u Njemačkoj neće poprimiti razmjere nedavnih protesta u Francuskoj?

Francuski pokret ima drugačiju historiju. Počeo je 21. septembra blokadom gimnazije Saint-Exupery u Creteilu, predgrađu Pariza, zbog nedostatka nastavnika i propadanja škola.

Narednih sedmica uslijedile su blokade, a njihovo glavno uporište bila je gimnazija Paul-Eluard u Saint-Denisu. Pokret je imao otvorenu podršku najveće ljevičarske stranke, dok je policija intervenisala oštro.

Sedamnaestog oktobra pobuna učenika spojila se sa širom mobilizacijom protiv rasta troškova života. Prema podacima vlade, protestovalo je 550.000 ljudi, dok sindikat CGT navodi brojku od 800.000 učesnika.

Uhapšeno je oko 2.000 ljudi, a povrijeđeno 600 policajaca i vatrogasaca. Izgorjela je oko 140 godina stara gradska vijećnica u Limogesu, u Lyonu je zapaljen turistički ured, a demonstranti su upali i u gradsku vijećnicu u Marseilleu.

Predsjednik Emmanuel Macron obećao je reformu obrazovanja, a novi protest u Francuskoj najavljen je također za subotu.

Situacija u Njemačkoj je drugačija. Tamo nije bilo višesedmičnih blokada niti velikih sukoba s policijom. Njemački politički establišment, uključujući i radikalne političke opcije, drži distancu prema protestima.

Riječ je o mobilizaciji putem Instagrama i drugih društvenih mreža koja se završava prijavljenim okupljanjima s utvrđenim rutama kretanja. Maske su, uostalom, na javnim okupljanjima zakonom zabranjene.

Istraživač sukoba Jannis Julien Grimm sa Slobodnog univerziteta u Berlinu smatra da su neredi francuskih razmjera malo vjerovatni. Francuska policija djeluje mnogo oštrije, a njemačko društvo manje je sklono konfrontaciji, zbog čega demonstranti takvim sukobima imaju malo toga dobiti.

Mladi skidaju maske

Stvarni rizik zato ne predstavlja poslijepodnevna protestna šetnja, već noć koja slijedi nakon nje.

Noć vještica u Berlinu ima vlastitu historiju. Prošle godine je samo u tom gradu uhapšeno 132 ljudi, i to bez ikakvih protesta. Ako bude nereda, vjerovatno neće izbiti ispred Brandenburške kapije u 14 sati, već u gradskim četvrtima nakon što padne mrak.

Na ulicama će se vidjeti koliko je od 146.000 prijava zaista stvarnih učesnika i hoće li noć pripasti demonstrantima ili onima koji se kriju iza njih.

Ipak, najvažnije se neće dogoditi na ulici.

Njemačka politika godinama računa na birače koji redovno izlaze na izbore, a to su prije svega penzioneri. Generacija koja će otplaćivati i penzije i tenkove sada poručuje da je glasački listić za nju preslab instrument.

Na Noć vještica, kada svi nose maske, mladi Nijemci skidaju svoju: više ne glume da je sve u redu.