Njemačka i Austrija savjetuju građane kako se ponašati u slučaju katastrofe

0
Radiosarajevo.ba
Njemačka i Austrija savjetuju građane kako se ponašati u slučaju katastrofe
Foto: A. K. /Radiosarajevo.ba / Poplava u Butmiru

Nadležne službe u Njemačkoj ovih su dana podsjetile građane šta sve trebaju učiniti kako bi bili spremni na vanredne situacije poput prirodnih katastrofa, pa i nuklearnog napada.

Savezna uprava za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofi (BBK) ima niz uputa za građane Njemačke o tome kako se trebaju ponašati u vanrednim situacijama, ali i kako se za njih pripremiti.

Sve češće prirodne katastrofe "Obilne kiše koje su u julu 2021. izazvale razorne bujične poplave u nekoliko regija Njemačke, pandemija korone s međunarodnim učincima od 2020., uragan Friederike iz 2018. koji je oštetio dalekovode i ostavio 140.000 ljudi bez električne energije - ovi događaji su samo nekoliko primjera vanrednih situacija koje su se dogodile u Njemačkoj posljednjih godina", navodi se na službenim stranicama BBK, prenosi Večernji.hr.

Samira Hodžić iz Sarajeva je "Nestlé Zdravo! Baka/Nana" za 2024. godinu

Samira Hodžić iz Sarajeva je "Nestlé Zdravo! Baka/Nana" za 2024. godinu

Ilustracija - undefined

Foto: Siniša Pašalić: Ilustracija

"Sistem državne pomoći intervenira u takvim situacijama i nudi podršku. Ali ni najbolja pomoć nije uvijek tu odmah. U slučaju velike štete spasilačke službe ne mogu biti svugdje u isto vrijeme. Oni koji su spremni mogu pomoći sebi, porodici i komšijama dok ne stigne državna pomoć i smanjiti štetu zaštitnim mjerama. Pomozite zajedno u rješavanju hitnih slučajeva i poduzmite mjere opreza", apeluju na njemačke građane iz BBK.

Uz to im nude doista detaljne, konkretne i smislene prijedloge i preporuke za planiranje osobne pripravnosti za hitne slučajeve. Na stranici BKK se mogu naći i odgovori na pitanja poput "Kako naći sigurna skloništa?", "Kako s djecom razgovarati o ratu?" i "Ima li smisla uzeti tablete od joda kao dio zaliha?" Plan za stvaranje potrebnih zaliha. Zapravo je sve vrlo jasno i konkretizirano.

"Planirajte zajedno! Sjednite sa svojom porodicom i razmislite o sljedećem: Koliko smo ja i moja porodica u opasnosti? Je li mjesto stanovanja npr. u području s rizikom od poplave? Razgovarajte o načinu bijega, mjestima susreta i tome kako se do vas može doći. Možda neće svi članovi porodice biti kod kuće u slučaju katastrofe", navodi BBK.

BBK nudi i dvije brošure za građane: "Savjeti za hitne slučajeve i ispravno postupanje u vanrednim situacijama" na 68 stranica i "Moja lista za hitne situacije". Druga brošura pomaže građanima da konkretno provedu savjete iz prve.

"Katastrofe su dio života. Gotovo svaki dan u raznim medijima možemo čitati o katastrofama i velikim štetama te uočiti slike razaranja i stradanja. Ne postoje samo velike katastrofe koje pogađaju čitave regije. Lokalna jaka kiša, jaka oluja, praćena nestankom struje ili požarom u kući može izazvati vrlo osobnu katastrofu za svakog pojedinca, svaku porodicu, s kojom se treba nositi.

Uzmite si vremena za razmišljanje o osobnom planiranju za hitne slučajeve. Ova brošura je namijenjena da vam pomogne da razvijete osobni plan za hitne slučajeve", navodi BBK.

Poručuju da bi svaki njemački građanin trebao kod kuće imati namirnica i ostalih potrebnih sredstava za 10 dana te da je odgovornost svakog pojedinca i porodice da stvore zalihe te vrste. Potrebno je imati hrane i vode za 10 dana.

Šta sve treba imati u zalihama po preporuci njemačke civilne zaštite? Za početak, 2 litre vode po osobi po danu, dakle 20 litara po osobi za 10 dana. Ističe se da odrasla osoba treba dnevno popiti oko 1.5 litara vode, ali da je dobro imati i više od toga, primjerice za kuhanje određenih namirnica.

Preporučuje se imati i 3.5 kilograma proizvoda od žitarica, poput brašna i tjestenine, pa 2.5 kilograma voća i orašastih plodova, 2.6 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, 4 kilograma povrća itd. Građanima se savjetuje da imaju i zalihe lijekova i drugih medicinskih proizvoda, kao i higijenskih potrepština.

Trebaju i imati spremne i zaštićene najvažnije dokumente, pa čak i rezervne baterije. U pripremi svega toga pomaže pregledna "check lista" koju je sastavio BKK i koja se može skinuti s njihovih internetskih stranica, a može se i zatražiti da vam isprintanu verziju pošalju na kućnu adresu. Na njoj su i najvažniji brojevi telefona u hitnim situacijama. Inače, savjetuje se imati kod kuće i 500 eura u gotovini, no naglasak je ipak na namirnicama.

Austrijanci ističu važnost zaliha pitke vode. Austrijsko ministarstvo unutarnjih poslova također detaljno savjetuje građane kako se ponašati u slučaju neke katastrofe. "Kako biste bili dobro pripremljeni u slučaju nužde, u kući uvijek trebate imati sljedeće stvari i držati ih na sigurnom mjestu, na dohvat ruke: lampa i rezervne baterije, svijeće i upaljač, radio na baterije i rezervne baterije, važne i propisane lijekove (uključujući tablete kalijevog jodida u slučaju radiološke nesreće, koje se smiju uzimati samo uz izričit nalog zdravstvenih vlasti, zalihe prve pomoći, važne dokumente skupljene u jednu mapu, sredstva za osobnu njegu i higijenu", navodi se na stranicama austrijskog ministarstva.

"Također biste se trebali opskrbiti hranom i pićem u slučaju da ne možete napustiti kuću dulje vrijeme", napominju. Austrijska civilna zaštita zato je objavila brošuru na 20 stranica u kojoj savjetuje građanima koje zalihe trebaju imati u slučaju katastrofe. "Ljudi mogu preživjeti oko mjesec dana bez hrane, ali najviše pet do sedam dana bez pića. Voda je najvažnija stvar za ljudski organizam.

Ilustracija - undefined

Arhiv: Ilustracija

Osoba bi uz čvrstu hranu, koja se također sastoji od tekućine, trebala unositi najmanje 1.5 litara tekućine dnevno. Jer ljudi izbacuju oko 2.5 litara vode dnevno znojenjem i metaboličkim procesima. Ova ravnoteža tekućine igra važnu ulogu u ljudskom tijelu", navodi se u brošuri, koja na prvom mjestu savjetuje skladištenje dovoljnih zaliha pitke vode.

"Gotovo svi domaći insekti su jestivi" Austrijanci u svojim savjetima odlaze i u postapokaliptični teritorij, pa nude i nekoliko stranica posvećenih tome što se može jesti, a nalazi se u prirodi. Građanima u brošuri postavljaju i ovo pitanje: "Jeste li se ikad zapitali što biste jeli da hrane više nema u supermarketu, a i sve vaše zalihe su nestale? Nakon nekoliko tjedana glad bi vas natjerala da potražite druge izvore hrane."

Između ostaloga, kao odgovor na pitanje nude i ovo: "Preko dvije milijarde ljudi svakodnevno jedu insekte, a gotovo svi domaći insekti i ličinke su jestivi."

I Austrija svojim građanima nudi formular koji će im pomoći u planiranju zaliha za vanredne situacije. U svakom slučaju, bolje je biti pripremljen za vanredne situacije. Kako kažu Nijemci, katastrofe su dio života.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije