Nestašica vode problem i u Njemačkoj: "Čitave populacije riba, vodozemaca i školjki mogu da uginu"

Na Bodenskom jezeru se ponegdje vidjelo dno, a saobraćaj na Rajni je već bio zakrčen. Proteklih godina, periodi suše su povremeno uzrokovali značajan pad vodostaja. Nestašica vode odavno više nije problem samo negdje daleko, već se podjednako može javiti i u Njemačkoj – mada ne svuda i ne u svako doba.

Tokom godine, količina upotrebljivih podzemnih i površinskih voda – takozvana raspoloživa vodna ponuda – podliježe snažnim vremenskim oscilacijama, kako navodi Savezna agencija za zaštitu životne sredine, prenosi dpa.

Prošle godine je padalo premalo kiše, naročito između februara i maja, dok je u julu padalo previše, prema Njemačkoj meteorološkoj službi (DWD).

Trending

Muzičko putovanje kroz Zapadni Balkan: Slovenski orkestar flauta oduševio publiku u NPS-u

Problem je manje apsolutna nestašica, a više to što voda često biva na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. Oscilacije mogu imati neposredne posljedice po biodiverzitet i ekosisteme, navodi organizacija za zaštitu prirode BUND.

"Ako rijeka, potok ili jezero presuše, čitave populacije riba, vodozemaca ili školjki mogu da uginu." S druge strane, ako odjednom padne previše kiše, zemlja ne može da upije velike količine vode. I to uprkos tome što biljkama zbog klimatskih promjena treba više vode.

Prije 1 dan

Borba protiv neopravdanog poskupljenja goriva: Njemačka uvodi nove mjere

Uprkos oscilacijama u padavinama, u Njemačkoj do sada nije bilo opšteg vodnog stresa. To je situacija u kojoj nekoj regiji stoji na raspolaganju premalo upotrebljive slatke vode u odnosu na ono što je potrebno ljudima, poljoprivredi, industriji i prirodi.

Kritična granica je posljednji put prekoračena 2004. Prema najnovijim podacima iz 2022, godišnje zahvatanje vode iznosi oko 10,1 posto raspoložive vodne ponude. Ostatak je na raspolaganju prirodi, kažu u Saveznoj agenciji za zaštitu životne sredine.

Međutim, već danas svaki drugi njemački okrug se suočava sa nestašicom – prije svega regije sa intenzivnom poljoprivredom, kako navodi BUND.

U dijelovima Donje Saksonije troši se velika količina podzemnih voda za stočarstvo, a u Brandenburgu i Saksoniji-Anhaltu vodostaj je primjetno opao zbog navodnjavanja.

U Lužici, pored toga, površinska eksploatacija uglja uzrokuje posebno visok pritisak na podzemne vode.

Industrija troši velike količine vode prije svega duž Rajne u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Rajnland-Pfalcu, naročito za hlađenje postrojenja.

Uloga poljoprivrede se različito ocjenjuje. Njemački savez poljoprivrednika navodi da poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo koriste samo oko dva posto ukupno raspoloživih količina vode.

Uglavnom se koristi kišnica koja ostaje u prirodnom ciklusu. Tako se, na primjer, ono što su životinje popile ili biljke apsorbovale, vraća na poljoprivredne površine preko stajnjaka ili ostataka berbe.

BUND ukazuje i da više od 90 posto njemačkih vodnih tijela ne dostiže "dobro ekološko stanje". Otprilike na petini teritorije Njemačke podzemne vode su u lošem hemijskom stanju.

Uzroci su, između ostalog, pesticidi i previsoke vrijednosti nitrata zbog đubrenja.

Suše, poplave i obilne kiše su i realne posljedice klimatskih promjena, i to i u Njemačkoj. Stručnjaci kažu da se takvi ekstremni vremenski događaji globalno sve češće dešavaju.

Svjetski ekonomski forum je 2019. nestašicu vode proglasio najvećom opasnošću decenije.

"Posljedice klimatskih promjena će se najneposrednije i najakutnije osjećati preko vode", navodi Globalni centar za adaptaciju, međunarodna organizacija koja se bavi mogućim prilagođavanjima na klimatske promjene.