Naučnici upozoravaju: Na Balkanu slijedi 'pakao' - ne piše se dobro ni ovim zemljama

Iako naučnici imaju alate i metode da izmjere uticaj klimatskih promjena – kako se to može učiniti pa da pojedinac, u okviru vlastitog života, ima neku vrijednost kojom bi izmjerio kako se, pod uticajem klimatskih promjena, mijenja i njegov život?

Nije lako zamisliti šta je tačno "prosječno globalno zagrijavanje od 1,5 °C ili 2 °C" i na koji će nam način izmijeniti svakodnevni život.

Time su se pozabavili istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT); razvili su novi način mjerenja utjecaja globalnog zatopljenja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Ispostavilo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi na Balkanu.

Trending

Austrijanci donijeli odluku o Bleiburgu

Mjera naučnika MIT-a, kreirana uz korištenje podataka 50 različitih klimatskih modela, određena je prema tome koliko će u raznim destinacijama širom svijeta do 2100. godine rasti ili padati broj "dana na otvorenom", odnosno razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili da provode slobodno vrijeme.

To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što su naučnici smjestili u temperaturni raspon otprilike između 10 °C i 25 °C, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.

Najveće promjene

Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućava ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što im samima predstavlja ugodno vrijeme.

Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika, koja će do kraja stoljeća izgubiti čak 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će pola takvih dana.

Istaknuta je i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova.

A šta je s Europom, ko će izgubiti najviše "dana na otvorenom" do 2100.?

U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. S obzirom na klimatsko zatopljavanje, na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer će zime postati toplije, ali na jugu će ekstremne vrućine tokom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom.

26.04.24. 07:32

I danas kiša: Objavljena prognoza do ponedjeljka - evo kad se vraća sunce

Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerovatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Sjeverna Makedonija 21, Bugarska 17, Kosovo 19, a Rumunjska 12 dana. Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, navodi studija MI, javlja Slobodna Dalmacija.