Može li Zelenski ostati predsjednik Ukrajine bez održavanja izbora?

1
DW
Može li Zelenski ostati predsjednik Ukrajine bez održavanja izbora?
FOTO: AA / Volodimir Zelenski

Dvadesetog maja ističe formalni mandat ukrajinskom predsjedniku Volodimira Zelenskog. Krajem marta trebali su se održati sljedeći predsjednički izbori, ali ih je parlament odgodio zbog ratnog stanja u zemlji. U ukrajinskom društvu se u međuvremenu povela rasprava o tome ko će voditi zemlju nakon što istekne petogodišnji mandat predsjednika.

Na početku godine, samo su rijetki političari i komentatori smjelo postavljali to pitanje. Krajem februara, kada je Zelenski dao ocjenu dvogodišnjeg rata s Rusijom, nazvao je pokušaje osporavanja njegove legitimnosti "neprijateljskim narativom". "To nije mišljenje zapadnih partnera ili bilo koga u Ukrajini, to je dio programa Ruske Federacije", naglasio je pred novinarima. No, rasprava time nije završena.

Da li su izbori mogući pod ratnim zakonom?

Većina ukrajinskih pravnika tvrdi da je potpuno jasno da Zelenski zadržava svoju vlast sve dok se ne izabere novi predsjednik. "Ovo je potpuno jasno navedeno u Ustavu Ukrajine: Nakon isteka petogodišnjeg mandata, od trenutka inauguracije, ovlasti predsjednika se ne završavaju automatski. One se završavaju tek s inauguracijom novog izabranog predsjednika, dakle, tek nakon izbora", objašnjava u razgovoru s DW Andrij Mahera, stručnjak za ustavno pravo iz ukrajinskog Centra za politiku i pravnu reformu (CPLR).

Senad Bašić se oglasio nakon dugo vremena, pratitelji ga zasuli porukama podrške

Senad Bašić se oglasio nakon dugo vremena, pratitelji ga zasuli porukama podrške

Trenutno su i predsjednički i parlamentarni izbori zabranjeni u Ukrajini - ali iz različitih razloga. Ustav zabranjuje parlamentarne izbore, dok ratno stanje zabranjuje sve izbore.

Zahtjev za dobrovoljnu ostavku

Izbori pod ratnim stanjem nisu zabranjeni samo radi zaštite birača od opasnosti. "Ratnim zakonom su ograničena određena ustavna prava i slobode, kao što su pravo na slobodno izražavanje mišljenja, mirno okupljanje i sloboda kretanja. Stoga je nemoguće osigurati princip općeg biračkog prava i slobodnih izbora", objašnjava Andrij Mahera. Slično su se u martu izjasnili "Institut za zakonodavstvo, naučnu i pravnu ekspertizu Nacionalne akademije nauka Ukrajine" kao i Centralna izborna komisija zemlje.

Zelenski čestitao Usyku: 'Ukrajinci snažno udaraju i svi naši protivnici će biti savladani'

Zelenski čestitao Usyku: 'Ukrajinci snažno udaraju i svi naši protivnici će biti savladani'

U debati o mandatu Zelenskog ne učestvuju samo aktivni pravnici, već i veterani ukrajinske politike, kao što je na primjer Hryhorij Omelčenko, koji je sredinom 1990-ih bio član parlamentarne komisije za izradu Ustava. On ističe da nije propust što nema direktnog propisa o produženju mandata predsjednika. Naprotiv, to je svjesna zaštita.

No, u otvorenom pismu Zelenskom, objavljenom u martu u novinama Ukrajina Moloda, on ipak poziva predsjednika da "ne uzurpira državnu vlast", odnosno da je ne prigrabi, i da u maju 2024. dobrovoljno podnese ostavku.

Zelenski i dalje uživa veliku podršku

Međutim, legitimnost Volodymira Zelenskog, prema mišljenju posmatrača, ne samo da se oslanja na zakone, već i na podršku ukrajinskih građana. Iako je došlo do određenog opadanja, podrška i dalje ostaje prilično visoka. Prema istraživanju ukrajinskog istraživačkog centra "Rasumkov", sprovedenom u januaru 2024., 69 posto Ukrajinaca ima povjerenja u državnog lidera, dok manje od četvrtine nema.

Još jedno istraživanje, koje je početkom februara predstavio Kijevski međunarodni institut za sociologiju (KIIS), pokazuje da 69 posto ispitanika smatra da bi Zelenski trebao ostati predsjednik do kraja ratnog stanja. Samo 15 posto podržava održavanje izbora pod trenutnim uslovima, dok još deset posto podržava ideju da predsjednik prenese ovlasti na predsjedavajućeg parlamenta, Ruslana Stefantschuka (Srefančuk).

Anton Hruščevski (Hruschezkyj), direktor KIIS-a, ipak upozorava na posljednja dva scenarija, ističući da oni predstavljaju još veću opasnost za legitimnost vlasti i destabilizaciju situacije u Ukrajini. "Milioni ljudi su u inostranstvu, milioni su pod okupacijom, stotine hiljada služe u vojsci. Ako građani ne mogu da se uključe kao birači ili kandidati na izborima, to će podrivati legitimitet izbornih rezultata", navodi Hruščevski.

Ko može pozvati Ustavni sud?

Većina pravnika, koje je DW intervjuisao, smatra da bi Ustavni sud trebao okončati raspravu o ovlastima predsjednika i mogućim izborima. "Samo Ustavni sud smije tumačiti Ustav i provjeravati da li su drugi zakoni u skladu s njim", ističe Andrij Mahera.

Ali, sudije Ustavnog suda ne mogu samoinicijativno provjeravati tako važna pitanja. Također, ne može svako pokrenuti provjeru. Ustavni sud može pozvati predsjednik, vlada, Vrhovni sud, grupa od 45 parlamentarnih zastupnika ili parlamentarni povjerenik za ljudska prava. Međutim, do sada niko od njih to nije učinio.

Krajem februara, list Dserkalo Tyschnja (Dzerkalo Tišnja) izvještavao je, pozivajući se na svoje izvore, da kancelarija Volodimira Zelenskog radi na zahtjevu Ustavnom sudu, ali se ne usuđuje da ga samostalno podnese. Navodno bi to trebala učiniti grupa od 45 zastupnika iz Kluba poslanika predsjednikove stranke "Služitelji naroda". Međutim, iz frakcije se tvrdi da niko ne dovodi u pitanje legitimnost predsjednika Zelenskog. Čak i opozicija pokazuje iznenađujući konsenzus. Predstavnici različitih političkih snaga izjavili su da nemaju namjeru obraćati se Ustavnom sudu i podsjetili su na sporazum Klubova poslanika da se do kraja ratnog stanja ne održavaju izbori.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije