Medvedev iznenadio novom izjavom: Ovo će se desiti Ukrajini ako Zapad nastavi pomagati

Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije i trenutni zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, ponovo je izazvao pažnju međunarodne javnosti svojim kontroverznim izjavama.

Medvedev, koji je već poznat po svojim preuveličanim i često prijetećim komentarima, sugerisao je da bi takozvana "zona bezbjednosti" koju predlaže Rusija mogla obuhvatiti gotovo cijelu teritoriju Ukrajine. Ovakva retorika dodatno pojačava tenzije u ionako nestabilnoj situaciji na istoku Europe.

U jednoj od svojih nedavnih izjava, Medvedev je iznio i prijetnju da Kijev možda nikada neće dočekati 10. maj. Ova izjava uslijedila je nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio da prihvati trodnevno primirje koje je predložio ruski predsjednik Vladimir Putin.

Trending

Lino i dm udružuju snage za podršku Roditeljskim kućama u Sarajevu i Tuzli

Prema ukrajinskim vlastima, riječ je o lažnom primirju koje je imalo za cilj da posluži kao propagandni alat, a ne kao stvarna namjera za prekid neprijateljstava.

Istovremeno, predsjednik Rusije Vladimir Putin je 22. maja saopštio da je donio odluku o uspostavljanju "zone bezbjednosti" duž rusko-ukrajinske granice. Detalji o toj zoni nisu precizirani, ali je jasno da Kremlj namjerava proširiti vojno prisustvo u pograničnim područjima. Ova odluka dolazi u trenutku kada se sukobi na terenu intenziviraju, a diplomatski napori ostaju ograničeni.

If military aid to the Banderite regime continues, the buffer zone could look like this: pic.twitter.com/0ueLOTeJaH

— Dmitry Medvedev (@MedvedevRussiaE) May 25, 2025

Ruski koncept "zone bezbjednosti" mnogi analitičari tumače kao pokušaj opravdanja za dalju vojnu agresiju i moguće teritorijalne pretenzije prema Ukrajini. Takva retorika dodatno komplikuje ionako teške pokušaje međunarodne zajednice da se pronađe put ka mirnom rješenju sukoba. Uvođenje ove zone moglo bi predstavljati novi korak ka dubljoj eskalaciji rata.

Ukrajina, sa svoje strane, nastavlja da poziva na stvarnu podršku međunarodne zajednice i odbacuje sve pokušaje Moskve da kroz "primirja" ili "bezbjednosne zone" ostvari političke ciljeve silom. Kijev insistira na povlačenju ruskih trupa i vraćanju teritorijalnog integriteta, ističući da jedino poštovanje međunarodnog prava može dovesti do trajnog mira.