Macron govorio na grenlandskom jeziku, pa se prebacio na danski i poručio: Grenland nije na prodaju

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u srijedu, 28. januara, da je sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama oko Grenlanda "strateško buđenje za cijelu Evropu", govoreći uz lidere Danske i njenog autonomnog teritorija Grenlanda.

Europske sile nastoje se udružiti kako bi pokazale da mogu stajati na vlastitim nogama nakon što je američki predsjednik Donald Trump uzdrmao transatlantske odnose prijetnjama da će preuzeti Grenland.

Govoreći zajedno s premijerkom Danske Mette Frederiksen i premijerom Grenlanda Jensom-Frederikom Nielsenom, Macron je rekao da se "buđenje" mora fokusirati na "afirmaciju našeg europskog suvereniteta, naš doprinos sigurnosti Arktika, borbu protiv stranog uplitanja i dezinformacija, te borbu protiv globalnog zagrijavanja".

Trending

Prekretnica na Bliskom istoku: Hamas spreman da preda upravu nad Gazom, ovo je njihov uslov

On je Frederiksen i Nielsenu ponovo potvrdio solidarnost Francuske i "njenu posvećenost vašem suverenitetu i teritorijalnom integritetu".

"Francuska će nastaviti braniti ove principe u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija", dodao je Macron, izrazivši podršku jačem angažmanu NATO-a na Arktiku.

Prije 4 dana

Kupovina Grenlanda kao podsjetnik na historiju: Kako su zemlje plaćale za teritoriju?

"Grenland nije na prodaju niti se može uzeti. Grenlanđani će odlučiti o svojoj budućnosti", rekao je Macron.

Macron je dio svog obraćanja izgovorio na autohtonom grenlandskom jeziku, a zatim se, prešavši na danski jezik, obratio premijerki poručivši da će Francuska biti "rame uz rame" s Kraljevinom Danskom.

Nakon europskog protivljenja, Trump je odustao od prijetnji da će Grenland preuzeti vojnom silom.

Govoreći ranije u srijedu u Parizu, danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da Europa mora "odmah" unaprijediti svoju odbranu kako bi bila manje ovisna o Sjedinjenim Američkim Državama za vojnu zaštitu.

U ponedjeljak je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte poručio zastupnicima Europske unije da "nastave sanjati" ako misle da se Europa može braniti bez SAD-a.

Reagirajući na Rutteove izjave, Frederiksen je priznala da bi Europi trenutno bilo "izuzetno teško" da se sama odbrani.

"Kada pogledate obavještajne kapacitete, nuklearno oružje i slično, mi zavisimo od SAD-a. Ali mislim da smo sposobni učiniti više nego što se trenutno javno govori", rekla je na Univerzitetu Sciences Po.

Govoreći o cilju da se do 2035. godine značajno poveća izdvajanje za NATO, Frederiksen je rekla: "Nažalost, to bi bilo prekasno. Mislim da je ponovno naoružavanje sada najvažnija stvar."

Članice NATO-a su prošle godine pristale na povećanje izdvajanja za odbranu i sigurnost na pet posto bruto domaćeg proizvoda, nakon ranijeg cilja od dva posto do 2024. godine, pod pritiskom američke vlade. Frederiksen je ocijenila da je Europa u prošlosti napravila "veliku grešku" smanjujući vojne budžete.