Libijska kriza s gotovinom: Elektronska plaćanja postaju svakodnevica

U Libiji je sve teže doći do novca. Građani čekaju u dugim redovima ispred banaka kako bi podigli dio svojih plata. Većina banaka ograničava podizanje novca na oko 150 dolara (oko 280 KM) mjesečno.

Ova nestašica gotovine rezultat je nedavne povlačenja određenih apoena banknota za koje se vjeruje da su u širokoj upotrebi falsifikovane. Godinama je centralna banka Libije bila podijeljena između međunarodno priznate vlade u Tripoliju, koja štampa svoju valutu u Velikoj Britaniji, i paralelne vlade u istočnoj Libiji pod kontrolom ratnog vođe Khalife Haftara. On je od 2015. godine počeo štampati alternativnu valutu u Rusiji,prenosi Aljazeera UK. 

Zvaničnici centralne banke Libije navode da su nedavno povukli različite apoene kako bi utvrdili koliko je štampano u Rusiji i prikupili su 8,67 milijardi dolara (oko 16.2 milijardi km). Među tim iznosom, oko 1,85 milijardi dolara (oko 3.4 milijarde KM) su falsifikovane novčanice štampane u Rusiji što čini više od 20% povučenih novčanica.

Trending

Čengić: Razlike u platama ovise o složenosti poslova, ne o stručnoj spremi

Da bi se nadoknadio manjak u finansijskom sistemu, centralna banka planira štampati više od 11 milijardi dolara (20.5 milijardi konvertibilnih maraka), od čega je do sada u opticaj pušteno samo 4,66 milijardi (8.6 milijardi konvertibilnih maraka). Banka također planira do kraja godine uvesti dodatnih 2,6 milijardi dolara (4.8 konvertibilnih maraka), a 3,9 milijardi (7.2 milijardi konvertibilnih maraka) u 2026. godini.

Libija je dugo bila društvo zasnovano na novcu, ali se situacija polako mijenja. Menadžeri u supermarketima kažu da je u posljednjih nekoliko mjeseci zabilježen porast plaćanja karticama zbog nedostatka novcu.

Ihab Jamal, menadžer jedne trgovine, navodi: "Oko 90% naših prodaja sada se vrši elektronskim putem. Mnogi naši dobavljači prihvataju samo gotovinu, a u sistemu elektronskog plaćanja često dolazi do tehničkih problema. Sistem nije dovoljno kvalitetan i potrebno ga je unaprijediti."

Prelazak sa gotovine na elektronsko plaćanje protekao je glat, posebno za mlađu populaciju. "Elektronsko plaćanje je odličan način da kupimo potrebne stvari tokom nestašice gotovine". kaže jedan mladi korisnik.

Međutim, za druge je situacija teška. "U bankama nema ni trunke gotovine. Idemo nekoliko puta, ali ne možemo ništa podići. Elektronsko plaćanje nije praktično i ne zadovoljava potrebe moje porodice", navodi jedan stanovnik.

Centralna banka navodi da pokušava ubrzati prelazak na elektronsko plaćanje kao stratešku alternativu za smanjenje zavisnosti od gotovine i izgradnju stabilnije i transparentnije digitalne ekonomije.

Mnogi mali biznisi još uvijek ne prihvataju kartice, a infrastruktura za potpuni prelazak još uvijek nije razvijena. Dok se to ne dogodi, kako vlasnici preduzeća, a tako i kupci vjerovatno će nastaviti osjećati posljedice.