Led koji puca: Zašto su i NATO i Rusija i Kina u utrci za kontrolu dalekog sjevera?

Arktik, nekada simbol udaljenosti i leda, sve se brže pretvara u jedno od ključnih geopolitičkih žarišta svijeta. Ruski poluotok Kola, smješten unutar Arktičkog kruga i nadomak granice s Norveškom, danas je dom jednog od najvećih nuklearnih arsenala na planeti.

Upravo preko Arktika vodi najkraća putanja interkontinentalnih projektila koji bi, u slučaju sukoba, iz Rusije mogli stići do velikih američkih gradova za manje od 20 minuta.

Zbog tog strateškog položaja, ogromna arktička prostranstva sve se češće spominju kao buduća prva linija rivalstva između zapadnih saveznika i rusko-kineske osovine. Sjedinjene Američke Države na Grenlandu, u bazi Pituffik (nekada Thule), održavaju napredni sistem ranog upozorenja na moguće raketne napade iz Rusije, dok baza istovremeno služi kao važno logističko čvorište za američke i NATO-ove snage.

Trending

Led koji puca: Zašto su i NATO i Rusija i Kina u utrci za kontrolu dalekog sjevera?

Prva linija odbrane

Istovremeno, Kina ubrzano jača svoju vojnu prisutnost na dalekom sjeveru. Kineski ratni brodovi već godinama patroliraju vodama kod Aljaske, a 2022. godine SAD je zabilježio prisustvo zajedničke rusko-kineske flote svega 160 kilometara od američkog teritorija.

Među njima je bio i kineski razarač Nanchang, opremljen desetinama krstarećih i hipersoničnih projektila.

Norveški zvaničnici otvoreno upozoravaju da Arktik više nije periferija, već centar kolektivne odbrane. "Ovo je prva linija odbrane NATO-a – ne samo za SAD, već i za London, Pariz, Berlin i cijeli Savez", poručio je nedavno norveški ministar Tore Sandvik, kako citira Jutarnji njegovu poruku s Financial Timesa. Njegove riječi dolaze u trenutku kada se u NATO-u sve ozbiljnije govori o potrebi snažnijeg angažmana na sjeveru.

Iako su nakon Hladnog rata gotovo sve arktičke države smanjile vojnu prisutnost u regiji, dolaskom Vladimira Putina Rusija je ponovo snažno fokusirala pažnju na Arktik. Danas kontrolira oko polovinu arktičke kopnene mase i voda te raspolaže s više od 40 vojnih objekata duž obale.

Ključnu ulogu ima ruska Sjeverna flota, sa sjedištem na poluotoku Kola, koja upravlja većinom ruskih nuklearnih podmornica.

Budućnost ovisi o dalekom sjeveru

Za NATO, posebnu važnost imaju tzv. strateški prolazi – GIUK jaz između Grenlanda, Islanda i Velike Britanije, te Medvjeđi jaz između norveškog arhipelaga Svalbard i ruskog kopna. Norveška tvrdi da taj prostor nadzire kombinacijom satelita, izviđačkih aviona, podmornica i bespilotnih letjelica, s ciljem odvraćanja, a ne eskalacije sukoba.

Najviši vojni zvaničnici NATO-a poručuju da Arktik više nije samo pitanje sigurnosti, već i ekonomije, okoliša i međunarodnog prava. "Naša misija je očuvati stabilnost, slobodu plovidbe i spriječiti da zakon jačeg zamijeni međunarodna pravila", upozorio je admiral Giuseppe Cavo Dragone, naglasivši da je budućnost Saveza neraskidivo povezana s onim što će se dešavati na dalekom sjeveru.