U ovoj europskoj zemlji srednjoškolci uče pucati iz oružja: "Ako rat dođe, svi moraju biti spremni"

U Latviji, maloj baltičkoj zemlji na granici s Rusijom, vojna obuka postala je dio svakodnevnog školskog života. U učionicama srednjih škola, među učenicima koji sanjaju o karijerama u frizerskom ili plesnom svijetu, danas se mogu vidjeti i - puške.

Sindija Brakovska ima 18 godina i želi postati frizerka ili učiteljica plesa. Pohađa tehničku školu u Rigi koja se fokusira na turizam i kreativne industrije, piše Politico.

"Volim sve što je ženstveno", kaže ova visoka Latvijka.

Trending

Završen drugi koncert Zdravka Čolića: Spektakl u Sarajevu o kojem će se pričati u cijelom regionu

Ipak, na jednom času, zajedno s još dvadesetak djevojaka, prvi put uzima u ruke oružje. U početku je nervozna.

"Pomalo sam uplašena", priznaje. Ipak, smatra da ovakva nastava ima smisla.

U Latviji, za razliku od većine europskih zemalja, vojna obuka je obavezna za srednjoškolce. Učenici uče rukovati puškom, orijentisati se pomoću karte i kompasa, pružati prvu pomoć i reagovati u kriznim situacijama.

Puške koje koriste su zračne replike američkih vojnih modela, ali na prvi pogled izgledaju kao pravo oružje.

Dok bi u zemljama poput Njemačke prisustvo oružja u učionicama izazvalo skandal, u Latviji je to postalo normalno. Razlog za to leži u geopolitičkoj stvarnosti - ova država nalazi se na istočnoj granici NATO-a, između Rusije i Bjelorusije, i ima bolno historijsko iskustvo sovjetske okupacije.

Prije 2 dana

Rusija nazvala SAD i Izrael - agresorima: "Vi baš želite izazvati nuklearnu katastrofu"

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, strahovi u baltičkim državama dodatno su porasli. Mnogi se pitaju da li bi oni mogli biti sljedeći. Upravo zbog toga Latvija, zajedno s Estonijom i Litvanijom, intenzivno ulaže u pripremu stanovništva za mogući sukob.

Osim obavezne vojne obuke u školama, Latvija ima i vojni rok. Mladići su obavezni služiti vojsku, dok se dio regruta bira i putem lutrije ukoliko nema dovoljno dobrovoljaca.

Program "nacionalne odbrane" u školama traje dvije godine i obuhvata čak 112 sati nastave. Ipak, kako naglašavaju instruktori, cilj nije stvaranje vojnika, već odgovornih građana.

"Ne želimo trenirati vojnike, već razviti odgovorne ljude i ukloniti strah od vojske", objašnjava pukovnik Valts Āboliņš, koji vodi program.

Na časovima se, uz disciplinu, osjeti i određena doza napetosti. Neke učenice se bore s rukovanjem oružjem - jednoj puca nokat, druga se rasplače jer ne može ubaciti okvir. Ipak, uz pomoć instruktora, brzo se vraćaju i nastavljaju vježbu.

Stariji učenici čak imaju priliku pucati iz zračnih pušaka, ležeći na travi ispred škole, gađajući mete postavljene uz zid. Pravila su stroga - svaka radnja se izvodi po komandi, bez improvizacije.

Instruktori insistiraju da se odbrana ne može učiti samo teoretski.

"To se mora raditi iznova i iznova", kaže jedan od njih, naglašavajući da današnja vojska nema ništa zajedničko s brutalnim praksama iz sovjetskog perioda.

Latvija kroz ovaj program ne gradi samo vojnu spremnost, već i nacionalni identitet. Poseban fokus stavljen je na mlade, uključujući i značajnu rusku manjinu u zemlji, kako bi se ojačala povezanost sa državom i podstaklo kritičko razmišljanje.

Iako postoje pacifisti koji ne žele rukovati oružjem, sistem im omogućava alternativne zadatke. Ipak, poruka instruktora je jasna:

"Ako rat dođe, svi moraju biti spremni."

Za mnoge u Latviji, to nije teorija - već realnost koja se nalazi tik preko granice.