U ovoj europskoj zemlji srednjoškolci uče pucati iz oružja: "Ako rat dođe, svi moraju biti spremni"

U Latviji, maloj baltičkoj zemlji na granici s Rusijom, vojna obuka postala je dio svakodnevnog školskog života. U učionicama srednjih škola, među učenicima koji sanjaju o karijerama u frizerskom ili plesnom svijetu, danas se mogu vidjeti i - puške.

Sindija Brakovska ima 18 godina i želi postati frizerka ili učiteljica plesa. Pohađa tehničku školu u Rigi koja se fokusira na turizam i kreativne industrije, piše Politico.

"Volim sve što je ženstveno", kaže ova visoka Latvijka.

Trending

Pogledajte golčinu Kerima Alajbegovića koji je digao tifoze "Stare dame" na noge

Ipak, na jednom času, zajedno s još dvadesetak djevojaka, prvi put uzima u ruke oružje. U početku je nervozna.

"Pomalo sam uplašena", priznaje. Ipak, smatra da ovakva nastava ima smisla.

U Latviji, za razliku od većine europskih zemalja, vojna obuka je obavezna za srednjoškolce. Učenici uče rukovati puškom, orijentisati se pomoću karte i kompasa, pružati prvu pomoć i reagovati u kriznim situacijama.

Puške koje koriste su zračne replike američkih vojnih modela, ali na prvi pogled izgledaju kao pravo oružje.

Dok bi u zemljama poput Njemačke prisustvo oružja u učionicama izazvalo skandal, u Latviji je to postalo normalno. Razlog za to leži u geopolitičkoj stvarnosti - ova država nalazi se na istočnoj granici NATO-a, između Rusije i Bjelorusije, i ima bolno historijsko iskustvo sovjetske okupacije.

26.03.26. 16:16

Rusija nazvala SAD i Izrael - agresorima: "Vi baš želite izazvati nuklearnu katastrofu"

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, strahovi u baltičkim državama dodatno su porasli. Mnogi se pitaju da li bi oni mogli biti sljedeći. Upravo zbog toga Latvija, zajedno s Estonijom i Litvanijom, intenzivno ulaže u pripremu stanovništva za mogući sukob.

Osim obavezne vojne obuke u školama, Latvija ima i vojni rok. Mladići su obavezni služiti vojsku, dok se dio regruta bira i putem lutrije ukoliko nema dovoljno dobrovoljaca.

Program "nacionalne odbrane" u školama traje dvije godine i obuhvata čak 112 sati nastave. Ipak, kako naglašavaju instruktori, cilj nije stvaranje vojnika, već odgovornih građana.

"Ne želimo trenirati vojnike, već razviti odgovorne ljude i ukloniti strah od vojske", objašnjava pukovnik Valts Āboliņš, koji vodi program.

Na časovima se, uz disciplinu, osjeti i određena doza napetosti. Neke učenice se bore s rukovanjem oružjem - jednoj puca nokat, druga se rasplače jer ne može ubaciti okvir. Ipak, uz pomoć instruktora, brzo se vraćaju i nastavljaju vježbu.

Stariji učenici čak imaju priliku pucati iz zračnih pušaka, ležeći na travi ispred škole, gađajući mete postavljene uz zid. Pravila su stroga - svaka radnja se izvodi po komandi, bez improvizacije.

Instruktori insistiraju da se odbrana ne može učiti samo teoretski.

"To se mora raditi iznova i iznova", kaže jedan od njih, naglašavajući da današnja vojska nema ništa zajedničko s brutalnim praksama iz sovjetskog perioda.

Latvija kroz ovaj program ne gradi samo vojnu spremnost, već i nacionalni identitet. Poseban fokus stavljen je na mlade, uključujući i značajnu rusku manjinu u zemlji, kako bi se ojačala povezanost sa državom i podstaklo kritičko razmišljanje.

Iako postoje pacifisti koji ne žele rukovati oružjem, sistem im omogućava alternativne zadatke. Ipak, poruka instruktora je jasna:

"Ako rat dođe, svi moraju biti spremni."

Za mnoge u Latviji, to nije teorija - već realnost koja se nalazi tik preko granice.