Kratka historija sukoba SAD-a i Irana: Od svrgavanja premijera, krize sa naftom do 'osovine zla'

Iako Iran i Sjedinjene Američke Države nemaju formalne diplomatske odnose, moderna historija odnosa ove dvije zemlje od obilježena je značajnim turbulencijama, koje su u konačnici eskalirale napadom Amerike na inraska nuklearna postrojenja.

Od 1953. godine, kada je došlo do vojnog udara podržanog od strane Sjedinjenih Američkih Država i ponovnog uspostavljanja šaha u Iranu.

Američke i britanske obavještajne agencije tada su pomogle elementima iranske vojske da svrgnu iranskog premijera, Muhammeda Mosadeka. Ovo je uslijedilo nakon Mosadekove nacionalizacije britanske Anglo-perzijske naftne kompanije, što je navelo London da nametne naftni embargo Iranu.

Trending

Organizatori Eurosonga u problemu nakon što su četiri zemlje odustale od takmičenja

Puč vraća na vlast monarhiju naklonjenu Zapadu, na čelu sa šahom Mohammedom Rezom Pahlavijem, čiji sin Reza Pahlavi, danas jasno zagovara napade SAD-a na 'iranski režim'.

Pahlavi, pod pritiskom SAD-a i Velike Britanije, potpisuje Konzorcijski sporazum iz 1954. godine, koji američkim, britanskim i francuskim naftnim kompanijama daje 40 posto vlasništva nad nacionaliziranom naftnom industrijom na dvadeset pet godina.

23.06.25. 06:37

UŽIVO | Rat na Bliskom istoku: Donald Trump objavio da su Izrael i Iran dogovorili prekid vatre

Izuzetno nepopularan među većim dijelom stanovništva, šah se oslanja na podršku SAD-a kako bi ostao na vlasti do svog svrgavanja 1979. godine.

Šah bježi usred raširenih građanskih nemira i na kraju putuje u Sjedinjene Američke Države na liječenje raka.

Veliki ajatolah Ruhollah Homeini, šiitski klerik koji se protivio šahovoj vesternizaciji Irana, vraća se u zemlju nakon četrnaest godina u egzilu.

Homeini preuzima vlast kao vrhovni vođa u decembru, pretvarajući Iran od prozapadne monarhije u žestoko antizapadnu islamsku teokratiju.

Homeini tada kaže da će Iran pokušati "izvesti" svoju revoluciju svojim susjedima. Godine 1985., militantna grupa Hezbollah pojavljuje se u Libanu i zaklinje se na odanost Homeiniju.

Osamdesetih godina prošlog vijeka, Irak se odlučuje za napad na Iran usred straha od šiitske pobune protiv iračkog vođe Sadama Huseina. Sjedinjene Države podržavaju sekularni Irak ekonomskom pomoći, obukom i tehnologijom dvojne namjene sve do završetka rata 1988. godine, čak i nakon što je CIA pronašla dokaze da su iračke snage koristile hemijsko oružje protiv Iranaca. Procjenjuje se da je u sukobu poginulo milion Iranaca i 250.000–500.000 Iračana .

Afera Iran-Contra

Uprkos embargu na oružje, visoki zvaničnici Reaganove administracije počinju tajno prodavati oružje Iranu kako bi osigurali oslobađanje sedam Amerikanaca koje je Hezbollah držao kao taoce u Libanu.

Zvaničnici koriste novac od ilegalnog posla za finansiranje desničarskih pobunjeničkih grupa Kontraša u Nikaragvi nakon što Kongres zabranjuje daljnje finansiranje pobune. Reagan preuzima odgovornost za skandal u televizijskom obraćanju 1987. godine , a afera se završava osudama nekih zvaničnika. Hezbollah ubija dva taoca, a ostale oslobađa tokom nekoliko godina.

Rat u Zaljevu

Sjedinjene Američke Države predvode koaliciju od trideset pet zemalja s ciljem protjerivanja iračkih snaga koje okupiraju Kuvajt, protjerivajući Iračane u roku od nekoliko mjeseci.

Rat dovodi do nametljivih inspekcija UN-a kako bi se spriječilo Irak da ponovo pokrene svoje programe oružja za masovno uništenje (OMU). Sveobuhvatne sankcije i široko rasprostranjena korupcija u okviru programa Nafta za hranu, stvorenog nakon rata, devastiraju iračku javnost gotovo deset godina, ali ne uspijevaju svrgnuti Sadama Huseina.

Iran proglašava svoju neutralnost u sukobu, ali američki zvaničnici sumnjaju da on nastoji zamijeniti Irak kao dominantnu silu u regiji.

"Osovina zla"

Nakon proglašenih sankcija i brojnih kritika na račun iranskog režima od strane Sjedinjenih Američkih Država, 2002. godine, godinu dana nakon napada 9. septembra 2001. godine, predsjednik George W. Bush opisuje Iran kao dio "osovine zla", zajedno s Irakom i Sjevernom Korejom.

Kaže da Iran "agresivno teži oružju za masovno uništenje i izvozi teror, dok neizabrana manjina guši nadu iranskog naroda u slobodu." Kao odgovor, iranska vlada zaustavlja tajne sastanke s američkim diplomatama koji su usmjereni na hvatanje operativaca Al-Kaide i borbu protiv talibana, piše CFO.org. 

Trumpova odluka

U prvom mandatu, Donald Trump je dodatno zaoštrio retoriku, te proglasio Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) - ogranak iranske vojske - stranom terorističkom organizacijom (FTO).

Ovo je prvi put da Sjedinjene Američke Države označavaju dio vlade druge zemlje kao FTO.

Sedmicu ranije, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je tvitao da je lično zatražio taj potez. Rouhani kaže da će ta akcija samo povećati popularnost IRGC-a u zemlji i inostranstvu.

Ubistvo Qassema Suleimania

2020. godine, Sjedinjene Američke Države ubijaju Qassema Soleimanija, komandanta elitnih Kuds snaga IRGC-a, napadom dronom u Bagdadu.

Prema tvrdnjama analitičara, Suleimani je smatran drugom najmoćnijom osobom u Iranu, nakon vrhovnog vođe Alija Hamneija.

Ubijen je i vođa iračke milicije Abu Mahdi al-Muhandis, zajedno sa sedam drugih iranskih i iračkih državljana.

Drugi mandat Trumpa

Trumpov izaslanik za Bliski istok, Steve Witkoff, i iranski ministar vanjskih poslova, Abbas Araghchi, na samom početku nove administracije Sjedinjenih Američkih država, održali su direktne razgovore o iranskom nuklearnom programu.

Napad na Iran

U nedjelju ujutro, Sjedinjene Američke Države izvršile su zračne udare na iranska nuklearna postrojenja.

"Ovo je historijski trenutak za Sjedinjene Američke Države, Izrael i cijeli svijet. Iran sada mora pristati prekinuti ovaj rat", poručio je Trump.

"Avioni su sada izvan iranskog zračnog prostora. Pun teret BOMBI bačen je na glavni objekt, Fordow. Svi zrakoplovi su sigurno na putu kući. Čestitamo našim velikim američkim ratnicima. Nema druge vojske na svijetu koja je ovo mogla učiniti. SADA JE VRIJEME ZA MIR! Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom pitanju", dodao je.

U izvanrednom obraćanju zvaničnika Pentagona, saopćeno je da su udari znatno oštetili tri nuklearna postrojenja: Natanz, Fordow i u Isfahanu.

Konflikt eskalira, a brojne države i lideri osuđuju napade na Iran, ali neke podržavaju odgovor Sjedinjenih Američkih Država.

Portal Radiosarajevo.ba prati događaje iz minute u minutu - možete pratiti OVDJE - a, više informacija nalazi se i na OVOM LINKU.