Ko će naslijediti Putina: Ova imena se najčešće pominju

Rusi uglavnom ne razmišljaju mnogo o budućnosti, ali su ih nedavno povlačenje predsjednika Kazahstana i smjena vlasti u Ukrajini natjerali da počnu da se bave predstojećim izborima iako do njih ima još pet godina, piše Blic.

Pošto prema Ustavu Rusije Vladimir Putin nema prava da se ponovo kandiduje, postavlja se pitanje, ko će biti njegov nasljednik.

Dva scenarija

Krajem aprila, u sociološkom Centru Levada provodili ankete pomoću fokus grupa sastavljenih od Moskovljana raznih godina i različitih stavova prema Putinu.

Učesnici koji su za Putina i oni koji su protiv njega uglavnom su razgovarali o dva postizborna scenarija: 1) predsjednik ostaje na svom mjestu i nakon sljedećih izbora, ili 2) odlazi i imenuje nasljednika.

Mnogi ljudi u oba tabora vjerovali su da Putin neće odustati, ali su ponudio različita objašnjenja zašto.

Putinove pristalice su smatrale da predsjednik još treba da radi, da je još uvijek jak i da „nema planova da ide bilo gdje“. Oni su rekli i da nema na vidiku „harizmatičnih individua“ sposobnih da zamijene Putina, piše The Moscow times.

Putinovi kritičari koji su se složili da on neće napustiti vlast, ponudili su niz drugih objašnjenja za ovaj zaključak, uključujući Putinovu ljubav prema moći i ključnu ulogu koju on ima u bogaćenju i podršci bliskih saradnika. Po tom mišljenju, Putin – kao i svaki drugi političar u takvoj poziciji – bi se zadržao na vlasti „do posljednjeg daha“.

I apologeti i skeptici sumnjaju da će Putin ranije napustiti fotelju. Prva grupa bi smatrala da je takav potez znak slabosti, ako ne i neposredne izdaje.

„Trebalo bi da završi ono što je započeo, tvrde oni, „i tek onda da razmisli o odlasku!“.

Druga grupa je ukazala na činjenicu da se nijedan ruski lider nije voljno odrekao uzde moći. Mali broj ispitanika je bio svjestan da Ustav zabranjuje Putinu da odsluži još jedan mandat uzastopni, pa je najjednostavnije pretpostavio da će se on kandidovati za reizbor. Među onima koji su smatrali da Putin može da napusti funkciju 2024. godine, većina je tvrdila da će to učiniti iz zdravstvenih razloga, dok su drugi sugerisali da bi se on mogao osjećati primoranim da ode nakon što je počinio ozbiljne greške u društvenoj sferi tokom posljednjih godina na vlasti. Već postoje razlozi za takav stav: Putinova penziona reforma je bila definitivno nepopularna i prihodi Rusa opadaju. Međutim, vrlo malo ljudi vjeruje da će Putin podnijeti ostavku.

Većina ispitanika koji očekuju da Putin ne bude više predsjednik, vjeruju da će slijediti primjer bivšeg kazahstanskog predsjednika Nursultana Nazarbajeva imenovanjem nasljednika, dok će zapravo on sam zadržati vlast. Oni takođe smatraju da je „ukrajinski scenario“ malo vjerovatan u Rusiji. Većina članova fokus grupa smatrala je da opozicioni kandidat neće biti u stanju da pobijedi sadašnjeg predsjednika ili njegovog izabranog nasljednika na izborima.

Ovo mišljenje se uglavnom zasnivalo na percepciji događaja u Ukrajini. Većina Rusa vjeruje da su Ukrajinci glasali ne toliko za Volodimira Zelenskog koliko su to uradili protiv Petra Porošenka, jer su umorni od „rata, siromaštva i korupcije“ i „uglavnom su željeli promjenu rukovodstva“.

Uglavnom Rusi smatraju da bi se to moglo desiti samo u slučaju društvene katastrofe, ako bi se sadašnje rukovodstvo diskreditovalo ili ako bi se omogućilo zaista kvalifikovanim kandidatima da učestvuju izborima. Danas, ovakav scenario većini ljudi izgleda nerealno. I Putinove pristalice i oni koji su protiv njega slažu se da se čak i ako on imenuje nasljednika, ništa u Rusiji neće promijeniti. Kako su ranije mediji pisali, Putin ima još jednu opciju kako da ostane na vlasti.

Već mjesecima brojni mediji kako na Istoku, tako i na Zapadu navode da bi Putin želio da ujedini Bjelorusiju sa Rusijom i da novonastalim entitetom vlada upravo on. Na taj način bi Putin riješio problem činjenice da mu mandat na čelu Rusije ističe 2024. godine (a prema zakonu neće moći da se kandiduje na narednim izborima) i tako zadrži vrhovnu vlast nad zemljom i još poveća moć.

Ako ne Putin, ko?

U razgovorima o mogućem nasljedniku najčešće se pojavljuje ime Dmitrija Medvedeva. Argumenti u njegovu korist uključuju i činjenicu da je on već bio predsjednik i da ima potrebno iskustvo, da mu Putin vjeruje, a kao sadašnji premijer ima najveće šanse da ponovo postane predsjednik. Imena drugih političara prate Medvedeva u redosljedom koji je u skladu sa njihovim rejtingom. Prvi na listi je ministar odbrane Sergej Šojgu, čiji je rejting odmah iza Putinovog. Nešto manje se spominju ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin i komunista Pavel Grudinin.

Šojguova jaka strana je njegova povezanost sa vojskom, a Sobjaninova vrlina ta što je „uspostavio red“ u glavnom gradu i pokazao se kao „snažan poslovni izvršilac“.

Grudinin se smatra uspješnim biznismenom i dobrim menadžerom.

Svi oni pokazuju osobine savršenog predsjedničkog kandidata, dok se lideri LDPR-a Vladimir Žirinovski i lider komunističke partije Genadij Žuganov smatraju stalnim izbornim protivnicima vlade, a ne mogućim nasljednicima.

Neki ispitanici misle da će Putinov nasljednik biti ili potpuno nepoznat ili neko izvan javnog fokusa. Oni navode činjenicu da su i Putin i Medvedev počeli kao „nepoznati“ i smatraju da se ista stvar može ponoviti.

„Godinu dana prije izbora pojavit će se potpuno nova i sposobna osoba i sve će biti sjajno“, napisao je jedan ispitanik.

Prema drugima, definitivno će to biti „dostojna“ i „pristojna“ osoba koju će vlasti „izabrati“ u ime naroda.

Uglavnom se svi slažu da će Putinov nasljednik biti muškarac, jer „žena ne bi mogla da se nosi sa tim zadatkom, jer je zemlja ogromna“.

Moscow Times zaključuje da će se malo šta promijeniti. U Rusiji je sve što vlada predloži moguće, jer se većina birača unaprijed slaže sa njenim odlukama.