"Klimatska katastrofa bez presedana": Smrtonosne poplave u Pakistanu odnijele najmanje 1200 života

1
Radiosarajevo.ba
"Klimatska katastrofa bez presedana": Smrtonosne poplave u Pakistanu odnijele najmanje 1200 života
AA / Katastrofalne poplave u Pakistanu

Monsunske kiše izazvale su razorne poplave u Pakistanu u kojima je dosad smrtno stradalo najmanje 1200 osoba, uključujući 399 djece. Iznenadne poplave i klizišta duž rijeka Ind i Kabul uništili su milione domova, zgrada, mostova i infrastrukture, pri čemu su južne pokrajine Beludžistan i Sind, s više od 50 miliona stanovnika, najteže pogođene.

U Pakistanu je palo gotovo 190 posto više kiše od 30-godišnjeg prosjeka u kvartalu od juna do avgusta, ukupno 390,7 milimetara, piše Jutarnji list.

U Sindu je palo 466 posto više kiše od 30-godišnjeg prosjeka. Svjetska meteorološka organizacija UN-a objavila je da su Pakistan i sjeverozapadna Indija ove godine imali intenzivnu sezonu monsuna - s jednim mjestom u Sindu koje je prijavilo 1288 milimetara kiše do avgusta, u usporedbi s mjesečnim prosjekom od 46 milimetara.

Potresne vijesti: Adis Ahmetović otkrio da ima karcinom

Potresne vijesti: Adis Ahmetović otkrio da ima karcinom

More u Pakistanu

Gotovo trećina Pakistana sada je pod vodom, što dokazuju najnovije satelitske snimke Evropske svemirske agencije. Neki dijelovi Sinda izgledaju poput mora, sa samo ponegdje izdignutim drvećem ili cestama koje se naziru u mutnoj smeđoj vodi. UN procjenjuje da je oko 33 miliona Pakistanaca - svaki sedmi stanovnik - pogođeno poplavama, s više od 500.000 uništenih ili oštećenih kuća. Poplave su odnijele 700.000 grla stoke i oštetile više od 3,6 miliona hektara usjeva, uništivši žetvu pamuka, pšenice, povrća i voća.

Nakon smrtonosnih poplava u Pakistanu nastalo jezero široko 100 kilometara

Nakon smrtonosnih poplava u Pakistanu nastalo jezero široko 100 kilometara

Vojska i humanitarni radnici utrkuju se da evakuiraju preživjele, a hiljade ljudi još su uvijek na putu poplava i treba ih premjestiti.

Ljudi su prisiljeni tražiti sklonište na višim područjima, najčešće u pratnji preživjele stoke. Neki od njih nemaju potrebne šatore i sklonište, a o nekima se brinu humanitarni radnici i medicinsko osoblje u specijalnim kampovima.

"Više od tri miliona djece treba humanitarnu pomoć i u povećanom je riziku od bolesti koje se prenose vodom, utapanja i pothranjenosti", upozorila je UN-ova agencija za djecu.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da više od 6,4 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć. Ceste s obje strane pokrajine su opasne, oštećene u poplavama, što uzrokuje višesatne gužve u prometu i usporava dostavu pomoći. Hrana, šatori, lijekovi i druga pomoć počeli su pristizati uglavnom iz Kine, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Humanitarne agencije zatražile su da se dopusti uvoz hrane iz Indije preko uglavnom zatvorene granice koja je desetljećima linija sukoba dva susjeda.

Otapanje ledenjaka

Dok traje nemilosrdna borba s vodom, nije potrebno mnogo da se zaključi da su klimatske promjene odgovorne za katastrofu. Izvan polarnih područja, Pakistan je mjesto s najvećim brojem ledenjaka na svijetu. Sardar Sarfaraz, glavni meteorolog u zemlji, istaknuo je da je broj katastrofa povezanih s otapanjima ledenjaka povećan u sjevernoj regiji Gilgit-Baltistan.

U 2022. bilo je 16 incidenata, u usporedbi sa samo pet ili šest viđenih prethodnih godina. Rijeka Ind, koja teče kroz Sind i Beludžistan, ima planinske pritoke na sjeveru zemlje, od kojih su mnoge izašle iz korita nakon rekordnih kiša i otapanja ledenjaka. Sarfaraz je rekao da nije siguran kako je otapanje ledenjaka moglo dovesti do trenutačne katastrofe, ali je pozvao na hitno obuzdavanje stakleničkih plinova.

Osim poplava i topljenja ledenjaka, Pakistan su u martu i aprilu pogodili toplinski udari s temperaturama višim od 49 Celzijevih stepeni. Prema podacima Evropske unije, Pakistan je odgovoran za manje od jedan posto svjetskih plinova koji zagrijavaju planet, ali ipak je osma najugroženija nacija s obzirom na klimatsku krizu, prema Indeksu globalnog klimatskog rizika.

Ujedinjeni narodi zatražili su 160 miliona dolara pomoći za ono što su nazvali "klimatskom katastrofom bez presedana". António Guterres, glavni tajnik UN-a, rekao je u utorak da je Pakistan pogodio "monsun na steroidima".

"Milioni ljudi su beskućnici, škole i zdravstvene ustanove su uništene, sredstva za život su uništena, kritična infrastruktura izbrisana, a nade i snovi ljudi su isprani", rekao je u utorak glavni tajnik UN-a.

Stižu nove poplave

Za Pakistance na jugu ono najgore tek slijedi. U četvrtak se taj dio zemlje pripremao za nove poplave jer je nalet vode potekao niz rijeku Ind. Lokalni dužnosnici kažu da je 1,2 miliona ljudi raseljeno u okrugu Dadu u Sindu, dolini u kojoj su stotine sela potopljene, a voda se i dalje slijeva.

"Na visokom smo stupnju pripravnosti jer se očekuje da će voda, koja stiže nizvodno od sjevernih poplava, ući u pokrajinu tijekom sljedećih nekoliko dana", izjavio je za Reuters glasnogovornik vlade pokrajine Sind Murtaza Wahab

Pakistanska vlada procjenjuje da će joj trebati do 14 milijardi dolara godišnje, svake godine do 2050., za prilagodbu i gradnju infrastrukture otporne na klimatske promjene. Zemlje u razvoju smatraju da bi Europa i SAD trebali donirati novac zbog svojih phistorijskih emisija plinova koje su dovele do današnjih prirodnih katastrofa. Ovo pitanje nije se uspjelo riješiti tokom klimatskog summita COP 26 u Glasgowu prošle godine, no pozivi će se sigurno pojačati kada se zemlje okupe u Egiptu u povodu COP-a 27 za dva mjeseca.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije