Kineski vojni budžet zabrinuo Ameriku

 

 

Kineski vojni budžet udvostručio se krajem devedesetih i početkom dvijehiljadite, kada je ova zemlja po potrošnji novca u vojne svrhe pretekla Veliku Britaniju i Japan. Vojni budžet Kine od tada, u posljednjih deset godina, raste stopom od 10 - 11 odsto godišnje. 

 

U našoj fotogaleriji pogledajte "foto-demonstraciju" kineske vojne sile.

Po veličini sume Kina, dakle, posjeduje drugi najveći vojni budžet na svijetu, ali posmatrano kao udio u ukupnom domaćem bruto proizvodu, kineska potrošnja za vojne potrebe je još uvijek manja ne samo od američke, već i od ruske. Naime, najmnogoljudnija zemlja svijeta prošle godine je odvojila 1,4 posto svog budžeta za vojsku, dok su SAD alocirale blizu četiri, a Moskva blizu tri odsto državnog novca za održavanje i opremanje svoje armije.

Tako je u 2011. godini, piše portal Vijesti, ta država armiji dodijelila budžet od 106 milijardi dolara (oko 161 milijardu KM), a u 2012. 119 milijardi dolara (181 milijardi KM), što je još uvijek tri puta manje od američkog vojnog budžeta koji se već duže vrijemena kreće između 475 i 525 milijardi dolara (724-800 milijardi KM). 

 

Prije nekoliko godina Peking je objavio namjeru da osjetno ojača svoju mornaricu kako bi pretočio svoj višedecenijski ekonomski rast u vojno-politički uticaj na Pacifiku. Administracija predsjednika Baracka Obame, međutim, takođe je objavila da će taj okean, čije su priobalne zemlje sve izrazitiji lideri svjetske ekonomije, u narednim decenijama biti prioritet američke spoljnje politike i vojnog interesa. SAD posjeduju mnoštvo vojnih baza u neposrednoj blizini Kine, i to u Japanu, na ostrvu Guam i na Filipinima i tradicionalno pomažu opremanje tajvanske vojske.

Tehnološki napredak kineske armije

Američki vojni stručnjaci u izvještaju koji je ovog mjeseca podnijet Kongresu posebno upiru prst na jačanje kineske sposobnosti za sajber rat, uvođenje u upotrebu prvog kineskog nosača aviona "Liaoning", kao i razvoj protivbrodskih raketa velikog dometa čiji je cilj da neutrališu prednost Vašingtona u broju i kvalitetu oružanih platformi na moru. 

 

Kina pravi velike korake i u razvoju vazduhoplovstva koji se očituju u razvoju domaćeg "nevidljivog" lovca-bombardera "Čengdu J-20" i bespilotnih letjelica. Smatra se i da je Kineska narodna armija (KNA) u 2011. godini posjedovala čak 260 bespilotnih aparata čiji je broj sada nesumnjivo veći i koji se u slučaju eventualnog sukoba na Pacifiku, pored izviđanja, mogu koristiti i za takve zadatke kao što su odvlačenje pažnje protivavionske odbrane neprijatelja, pa i raketni napadi na brodove. 

 

Američki eksperti vjeruju i da Kinezi rade na razvoju stelt bespilotne letjelice, kao i na razvoju letjelica koje mogu da lete na ekstremno velikim visinama na granici sa svemirom i tako vrše nadzor i izviđanje na vrlo širokoj teritoriji. SAD naročito brine razvoj kineske doktrine i ubojne moći u oblasti borbe u svemiru. Kina je 2007. godine balističkim projektilom uništila jedan od svojih satelita u uspješnoj vježbi čiji je cilj bio testiranje mogućnosti te zemlje za onesposobljavanje neprijateljskih telekomunikacija, navigacije i izviđanja. U prošloj godini ta zemlja je lansirala čak 18 telekomunikacionih, špijunskih i meteoroloških satelita čime je osjetno unaprijedila sposobnost za vođenje regionalnog pa i globalnog oružanog sukoba.ž