Jevreji se žele moliti u džamiji Al-Aksa

Izraelski ministar za vjerska pitanja tražit će izmjenu zakona kako bi omogućio Jevrejima da se mole u džamiji Al-Aksa u Starom gradu u Jerusalemu, rekao je u srijedu visoki zvaničnik ministarstva.

Govoreći pred parlamentarnim komitetom, ministar za vjerska pitanja Naftali Bennett će tražiti da vlada odobri ovu promjenu.

"Želimo omogućiti Jevrejima koji se žele moliti tamo da to i urade", rekao je on pred komitetom u vrijeme kada Izraelci slave Dan Jerusalema kojim obilježavaju "ponovno ujedinjenje" grada nakon što je Izrael okupirao istočni dio, u koji je uključen i Stari grad, tokom rata 1967. godine.

Iako izraelski zakon, tehnički gledano, ne brani Jevrejima da se mole u džamiji, ovo pitanje je prepušteno policiji koja ne dozvoljava Jevrejima da se mole na tom mjestu od 1967. godine.

"Kako možemo prihvatiti činjenicu da Jevreji nemaju pravo da se mole na tom mjestu koje im je najsvetije?", zapitao se Moshe Feiglin, parlamentarni zastupnik i član radikalne desničarske stranke Likud premijera Benjamina Netanyahua.

Policija je Feiglina, koji je poznat kao ekstremista, izbacila s trga u martu, podsjetio je AFP.

"Zabranjivanje Jevrejima da se mole na Hramskoj gori je neprihvatljiva diskriminacija i napad na pravo na slobodu ispovijesti", rekla je predsjedavajuća komiteta Miri Regev.

Sveto mjesto Jevreja i muslimana

Među muslimanima se Hramska gora smatra trećim najsvetijim mjestom islama. Ona se smatra mjestom putovanja poslanika Muhameda u Jerusalem i uzdizanja na nebo.

Gora se također povezuje s jevrejskim biblijskim vjerovjesnicima u koje vjeruju muslimani. Džamija Al-Aksa i Kupola na stijeni, najstarija očuvana islamska građevina na svijetu, trenutno se nalaze na Gori.

Prema jevrejskoj tradiciji se s tog mjesta svijet proširio u svoj današnji oblik, odnosno odatle je Bog pokupio prah da stvori prvog čovjeka Adama. 

Na tom je mjestu Bog odlučio "obitavati", zbog čega su tamo sagrađena prva dva jerusalemska hrama. Prema tradiciji se vjeruje kako će treći i posljednji Hram također biti sagrađen na tom mjestu. Rimljani su 70 godine nove ere uništili Hram. 

Hram se smatra najsvetijim mjestom judaizma i zbog toga mnogi jevreji nikada neće tamo kročiti nogom.

Ibrahim Sarsur, arapsko-izraelski parlamentarni zastupnik, osudio je ovaj prijedlog.

"Istočni dio Jerusalema je pod okupacijom 46 godina i Izrael nema pravo nametati suverenitet nad trgovima ispred dvije džamije", rekao je on.

Međutim, desničarski radikalni aktivista Yehuda Etzion, koji je osuđen u 1980-im zbog planiranja napada na džamije i koji želi izgraditi treći hram, rekao je za AFP da je "krajnje vrijeme da vratimo ono što pripada nama".