Irska u petak odlučuje o pravu na abortus

Radiosarajevo.ba
Irska u petak odlučuje o pravu na abortus
Irci u petak imaju historijsku priliku da odluče hoće li promijeniti 35 godina star zakon prema kojem je prekid trudnoće dozvoljen samo ako ugrožava život majke i koji predviđa kaznu zatvora od 14 godina zatvora za ilegalni abortus.

Od 2013. abortus je dozvoljen samo ukoliko trudnoća ugrožava život majke, ali ukoliko građani glasaju za izmjene, Irska vlada namjerava uvesti zakonodavstvo koje će omogućiti abortus do 12-te sedmice u svim okolnostima.

Glasači će se izjašnjavati o tome da li žele ukidanje Osmog amandmana na Ustav koji je na snazi od 1983. godine, a koji priznaje jednako pravo na život majke i nerođenog djeteta, što automatski zabranjuje prekid trudnoće, javlja BBC.

Pozivi za promjene Ustava intenzivirani su 2013. godine kada je Savita Halappanavar umrla od infekcije, a nakon što su doktori odbili da prekinu trudnoću.

Njena smrt je dovela do izmjena u zakonu kako bi se omogućio abortus kada je život majke u opasnosti, uključujući i vjerodostojnu prijetnju samoubistvom. Međutim, mnogi aktivisti nisu vjerovali da su promjene otišle dovoljno daleko, piše Radio Slobodna Europa (RSE).

Ukoliko ne bude promjena nakon referenduma, postupak bi ostao nelegalan osim kada je život majke u opasnosti.

Molba Savitinog oca

"Sjećajte se Savite," obratio se glasačima u Irskoj pred referendum Andanappa Yalagi čija je kćerka umrla nakon abortusa u bolnici u Galveju.

"Nadam se da će se građani Irske sjećati moje kćerke Savite i da se ono što se njoj desilo neće desiti nijednoj drugoj porodici," rekao je Andanapa zaThe Guardian.

Porodica vjeruje da je uzrok njihove tragedije klauzula u ustavu Irske koja pruža zaštitu nerođenom djetetu, a rezultat toga je da je abortus ilegalan pod bilo kakvim okolnostima.

The Guardian podsjeća da je Savita Halapanavar, inače zubarka iz Karnatake, bila 17 sedmica trudna kada je zbog intenzivnog bola u leđima zatražila savjet u bolnici.

"U roku od nekoliko sati, medicinsko osoblje zaključilo je da je abortus neizbježan, iako su se čuli otkucaji srca ploda,“ piše list i dodaje da se nešto kasnije jedan od konsultanata sjetio odredbi zakona u kojem piše da ako nema dokaza o riziku po život majke, nema abortusa sve dok srce fetusa radi.

Sljedećeg jutra uslijedila je infekcija i septički šok, da bi Savita umrla sedam dana nakon što je primljena u bolnicu.

Sprovedene su dvije istrage. Prva je utvrdila da je došlo do "prevelikog insistiranja na tome da se ne intervenira dok kuca srce fetusa“, a druga je navela da bolnica nije uspjela pomoći Halapanavar kada joj se stanje pogoršalo.

Dette McLouglin, koja je učestvovala u protestima 2012. i sada vodi kampanju u Galveju za ukidanje amandmana, očekuje da će ishod referenduma biti "na ivici“.

"Vidimo puno entuzijazma kod onih koji podržavaju i puno empatičnih. Sve je na neopredjeljenima," kaže Meklouglin. Procjenjuje se da je jedan od pet glasača neodlučan.

Šta se dešava ako Irska ukine osmi amandman?

Irska i dalje ima jedan od najrestriktivnijih zakona o prekidu trudnoće u Europi, a kampanja za ukidanje osmog amandmana – koji je na snazi od 1983. godine – uzela je maha u posljednjih nekoliko godina, podstaknuta novom generacijom feministkinja i sve većom potrebom za ravnopravnošću i pravima, ali i uspjehom referenduma o istopolnim brakovima 2015. godine, piše londonski Independent.

Irska ima historijsku priliku da promheni zakon o abortusu u zemlji. Ako Irska glasa "za", postojeći član Ustava koji je ubačen 1983. godine - i dopunjen 1992. - bit će zamijenjen ovim tekstom:

"Zakonom se može donijeti odredba o ukidanju trudnoće."

Vlada je predlagala da zakonodavstvo dozvoli pobačaj u slučajevima kada postoji opasnost po život žene ili kada fetus ima neku abnormalnost ili do 12. sedmice bez razloga, tj. opravdanja.

Dvije glavne partije Irske, Fine Gael i Fianna Fáil, ne zauzimaju zvaničan stav o referendumu, ali političarima je dozvoljeno da se bore na ličnoj osnovi.

Neuređenost na Internetu pretvorit će referendum o abortusu u slijedeći Bregzit

Američki Times se bavi online kampanjom o irskom referendumu i piše da je ova veoma plaćena kampanja otišla u suprotnom pravcu kada su Facebook i Google odlučili da ograniče ili uklone oglase o glasanju za abortus, piše RSE.

"To je najnoviji odgovor na globalnu zabrinutost zbog utjecaja društvenih mreža na političke kampanje, od predsjedničke kampanje u Americi do Bregzita," pojašnjava list.

"Ne bi trebalo da budemo naivni i da mislimo da je Irska imuna na ove svjetske trendove," rekao je glasnogovornik opozicione partije Fianna Fail, James Lavless i dodao:

"Zbog potpunog nedostatka bilo kakvog propisa o kampanjama na društvenim mrežama u Irskoj, neko u ovom trenutku može odakle god da uplati novac s bilo kojom porukom - i niko ne može učiniti ništa po tom pitanju."

Nedjeljnik dodaje i da referendumi nisu nepoznanica za Irsku, odnosno da je ovo peti u pet godina, kao i da izborni zakoni reguliraju tradicionalne oblike kampanje.

"Radio i televizijski oglasi su potpuno zabranjeni, a vanjskopolitičke donacije su nezakonite. Međutim, izborna pravila stara 20 godina ne bave se oglašavanjem na društvenim mrežama, a nema ograničenja ni za troškove kampanje," objašnjava Tajm.

"To je potpuno Divlji, divlji zapad," rekao je Craig Dvier  iz Transparentne referendumske inicijative, grupe volontera koja prikuplja informacije o oglasima koji se koriste za ciljanje irskih korisnika Facebook-a.

Grupa je sakupila i analizirala skoro 900 Facebook oglasa o referendumu. Mnoge od njih su postavile registrirane lobi grupe, a većina je dolazila iz Irske. Međutim, nekoliko desetina je bilo iz inozemstva, uključujući i neke koje su bile povezane s organizacijama za borbu protiv abortusa u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije