Kako Iran pod sankcijama naoružava vojsku: Tajna mreža od 5.000 agencija uvozi rakete i dronove

Iran je stvorio tajnu mrežu vojnih agencija sa globalnim dometom kako bi od januara 2025. godine uvezao opremu, eksploziv i kamione u vrijednosti od najmanje 2 milijarde dolara, zaobilazeći tako i američku pomorsku blokadu i zapadne sankcije, otkrila je istraga agencije Reuters.

Skriveno iza naziva koji počinju slovima MOD (koja označavaju Ministarstvo odbrane), više od 5.000 agencija čini moćnu finansijsku i vojnu mašineriju. Njihovi finansijski tragovi nalaze se na teretnim listovima i drugim podacima o isporukama koji datiraju još od 2016. godine.

Neke od njih povezane su s Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC) i poslovnim konglomeratima poznatim kao bonyadi, koje kontroliše iranska elita.

Trending

Čedomir Stojković iznio ozbiljne optužbe: "Za napad na ambasadu Izraela odgovorni su Dačić i Orlić"

Ova saznanja pružaju uvid u jednu od najvećih misterija ovog rata: Kako IRGC obnavlja svoje zalihe raketa i dronova dok ih lansira na hiljade?

U periodu od 18 mjeseci, od januara 2025. do juna 2026. godine, uključujući i prva četiri mjeseca ovogodišnjeg rata, samo jedna od ovih agencija, MOD 346428, uvezla je ogromne količine raketnog goriva, eksploziva i komponenti za naoružanje ključnih za proizvodnju dronova i raketa, kao i teške kamione koji mogu služiti kao mobilni lanseri raketa.

Oprema je stizala kopnom, morem i zrakom, pri čemu je veliki dio evidentiran kao roba porijeklom iz Kine, Rusije i Njemačke.

Prije 3 dana

Iranski hakeri tvrde da su ukrali 150 GB povjerljivih podataka izraelskih institucija

Ova istraga o mreži MOD zasnovana je na hiljadama iranskih bankarskih i vladinih zapisa, korporativnih prijava i podataka o uvozu.

Djelovanje tajnih agencija

Sve tajne agencije dijele istu adresu u Teheranu kao i iransko Ministarstvo odbrane i logistike oružanih snaga (MODAFL). Kao datum osnivanja navode 11. februar 1979. godine, dan kada je ajatolah Homeini preuzeo vlast u Iranu nakon svrgavanja monarhije. Međutim, zapisi pokazuju da je većina njih zapravo osnovana 2013. godine, kada se Iran borio s teškim sankcijama koje su dovele do oštrog pada izvoza sirove nafte i padanja vrijednosti domaće valute.

Prije oko 21h

Pentagon objavio nove podatke: Cijena rata u Iranu dostigla 47,1 milijardu dolara

Agencije, koje je Reuters identifikovao po prvi put u saradnji s izraelsko-američkom konsultantskom kućom za procjenu rizika 240 Analytics, čine okosnicu iranskog aparata za vojnu nabavku i izbjegavanje sankcija.

One upravljaju mrežom posrednika i stranih "fantomskih" kompanija (shell companies), zajednički poznatih kao "povjerenici", koji koriste prihode od ilegalne prodaje nafte za kupovinu robe za Islamsku Republiku.

Ovu mrežu koriste visoki vojni lideri uključeni u iranske programe balističkih raketa i dronova. Telefonski brojevi registrovani na 91 agenciju pojavljuju se i u evidencijama državne banke Sepah, koje se odnose na račune pripadnika IRGC-a. Među njima su najmanje dva komandanta koje SAD optužuju za kršenje ljudskih prava i zlostavljanje civilnih demonstranata.

Iako je iranska vojska decenijama pod višestrukim sankcijama SAD-a, Reuters nije pronašao dokaze da je bilo koja od numerisanih agencija navedenih u dokumentima zvanično sankcionisana od strane zapadnih vlada.