Igra Scholza i Merza: Kada će izbori?

Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) prvobitno je želio da se glasanje o povjerenju njegovoj vladi u Bundestagu održi 15. januara, ali to bi izgleda ipak moglo da se desi i prije Božića.

Prijevremeni izbori u Njemačkoj bi onda mogli da se održe ranije nego što je planirao, vjerovatno već u drugoj polovini januara.

"Ako se svi slože, nije mi nikakav problem da postavim pitanje povjerenja prije Božića", rekao je Scholz u nedjelju, 10. novembra, u intervjuu za javni servis ARD, piše DW.

Trending

Aerodrom Sarajevo uveo nova pravila: Šta se mijenja za putnike?

Kako je objasnio, za to je potrebno da se oko datuma dogovore šef poslaničke grupe njegovih socijaldemokrata Rolf Micenih i lider opozicionih demohrišćana Friedrich Merz.

Opoziciji se žuri

Za to vrijeme, na sastancima parlamentarne grupe demohrišćana CDU i CSU raspoloženje je, kažu, krajnje opušteno. Nije ni čudo, nakon raspada vladajuće koalicije oni procjenjuju da su blizu povratku na vlast.

Uostalom, prema posljednjem istraživanju koje objavljuje javni servis ZDF, demohrišćani su na 34 odsto podrške – dok je SPD na 16, a Zeleni na dvanaest procenata.

Zato izgleda nestrpljenje raste: predsjednici sestrinskih demohrišćanskih stranaka CDU Friedrich Merz i bavarske CSU Markus Zeder žele da već u srijedu (13. novembar) na Odboru za unutrašnje poslove Bundestaga izvrše pritisak da se pod hitno glasa o povjerenju vladi kancelara Scholza. To bi otvorilo put ka novim izborima.

Situacija za demohrišćane nije, međutim, baš toliko jednostavna. Prvi problem je to što nemaju kontrolu nad procesom. U njemačkom političkom sistemu, kancelar može sam da odluči kada će tražiti izglasavanje povjerenja.

Već kada je otpustio ministra finansija Kristijana Lindnera (šefa FDP-a), Scholz je izjavio da je spreman za nove izbore, ali je naveo 15. januar kao datum kada bi Bundestag trebalo da glasa o povjerenju. To bi značilo da bi se izbori održali najkasnije do kraja marta.

Scholz jeste govorio da se i o datumu glasanja o povjerenju može razgovarati, ali samo ako se poslaničke grupe dogovore koji to neophodni zakoni prethodno najprije moraju da budu usvojeni. Lider opozicije Merz želi, međutim, obrnuti redosljed – i izbore već 19. januara.

Opasna veza sa AfD-om

Demohrišćani bi mogli da zatraže tzv. "konstruktivno izglasavanje nepovjerenja" i tako preuzmu inicijativu. Ali da bi to uradili, Merz bi morao da istakne kandidaturu za kancelara u aktuelnom sazivu Bundestaga.

To se smatra rizičnim, jer bi on onda mogao da bude zaista izabran i glasovima Alternative za Njemačku (AfD), što je za Merza i njegovu stranku opasno: SPD i Zeleni ionako optužuju CDU da želi da prekrši tabu na njemačkoj političkoj sceni po kojem nema nikakve saradnje s AfD-om.

U Saksoniji se recimo pokrajinski premijer Mihael Krečmer (CDU) nedavno po prvi put sastao s pokrajinskim liderom AfD-a Jergom Urbanom.

Predsjednik CDU Merz kritikovao je taj potez svog pokrajinskog stranačkog kolege kao ozbiljnu grešku. Zabrinutost demohrišćana zbog neželjene podrške AfD-a je tolika da su prošle nedelje pod hitno povukli sve svoje zakonodavne inicijative u Bundestagu.

Kampanja je već počela

"Pretpostavljam da on (Scholz) sada želi da pokuša da u Bundestagu održi glasanje o zakonskim prijedlozima i da tako nas, poslaničku grupu CDU/CSU, stavi u poziciju koju onda može da iskoristi za predizbornu kampanju SPD-a", komentarisao je Merz prošlog petka.

U SPD-u to ne osporavaju, naprotiv: sam Scholz je rekao da do Božića želi da u Bundestagu progura važne zakonske prijedloge manjinske vlade u kojoj je SPD ostao sa Zelenima. To uključuje i neke projekte koje će bivši koalicioni partneri iz Liberala, ali i Demohrišćani, teško odbiti, jer je, smatra se, riječ o "interesima države".

Što se tiče izborne kampanje, čini se da je Olaf Scholz već ušao u taj modus. U intervjuu ARD-u u nedelju nije propustio da direktno napadne kandidata za kancelara demohrišćana Friedricha Merza: "Mislim da sam malo hladniji kada su u pitanju državni poslovi", rekao je.

Kratka ili duga izborna kampanja?

Zvanično, SPD se zalaže za izbore u martu navodeći kao razlog to da mnogi još nisu spremni. Prijevremeni izbori stavljaju stranke pred velike logističke izazove.

Ali, to je samo pola priče. Nezvanično, socijaldemokrate procjenjuju da bi u dužoj izbornoj kampanji sigurno mogli da imaju koristi od grešaka demohrišćanskog kandidata Merza.

Iz istog tog razloga demohrišćanima se žuri. Jer, kako se kampanja bude zahuktavala, tako će rasprava postajati sve žešća, a izgovorene riječi sve važnije. Verbalne greške mogu biti opasne, pa čak i obična gestikulacija.

To se tako dobro vidjelo na primjeru demohrišćanskog kandidata za kancelara Armina Lašeta koji je snimljen kako se smije na pogrešnom mjestu – u vrijeme tragičnih poplava 2021. To ga je tada koštalo pobjede na izborima, a Scholza uvelo u kabinet kancelara.

Povratak FDP-a?

Bez obzira na to, predsjednik liberala Kristijan Lindner smatra da je pobjeda demohrišćana izvjesna, kad god da se održe prijevremeni izbori. Njega je kancelar otpustio s mjesta ministra finansija i tako zapečatio sudbinu "semaforskoj koaliciji".

"Ja sam stručnjak za SPD i Zelene", rekao je Lindner ovog vikenda u intervjuu za ARD i na taj način već ušao u predizbornu kampanju nudeći se demohrišćanima kao koalicioni partner u budućoj vladi.

On je jasno stavio do znanja da bi želio ponovo da bude ministar finansija. "Želim da vodim računa o novcu građana", rekao je Lindner.

Njegov problem je to što su liberali, prema istraživanjima javnog mnjenja, ispod cenzusa. Ali i to bi moglo da se promijeni.

Demohrišćani su tri godine optuživali liberale, kao članicu vladajuće koalicije, da je odgovorna za odluke koje donosi Savezna vlada. I imali su od toga koristi: razočarani glasači prešli su u njihov tabor.

Nakon što su Liberali napustili vladu, te dve stranke se sada ponovo bore za iste birače. I jedni i drugi, na primjer, predstavljaju se kao oni koji će biti brana novom zaduživanju.

To bi moglo ponovo da donese glasove liberalima, a da naškodi demohrišćanima. Lindner je već istakao da mu je cilj na izborima dvocifreni procenat glasova.