Godišnjica najstrašnije nuklearne katastrofe

Danas se navršavaju 23 godine od najstrašnije mirnodopske nuklearne katastrofe u historiji čovječanstva koja se dogodila u atomskoj elektrani u Černobilju, u Ukrajini, na granici prema Bjelorusiji.

U rano jutro 26. aprila 1986. godine havarija na nuklearnom reaktoru broj 4 u atomskoj centrali u Černobilju dovela je do ogromnog oslobađanja radioaktivnih supstanci u okolinu, prema nekim procjenama, većeg i od onog poslije bacanja američke atomske bombe na Hirošimu 1945. godine.

Vlada Ukrajine je tada evakuirala gotovo 100.000 ljudi iz nekoliko okolnih gradova, sela i naselja. Havarija na reaktoru je prouzrokovala radioaktivnu zagađenost više od 145.000 kvadratnih kilometara teritorije Ukrajine, Bjelorusije i Rusije.

Ukrajinske vlasti smatraju da je tom ekološkom katastrofom pogođeno oko pet miliona ljudi, a da je direktno ozračeno gotovo 5.000 naselja na teritoriji te tri države. Prema posljednjim podacima, u Ukrajini ima oko 2,6 miliona ljudi koji imaju status osoba nastradalih od černobiljske katastrofe, među kojima je više od pola miliona djece.

Od broja nastradalih koji su bili pod medicinskim nadzorim od 1987.do 2004. umrlo je više od pola miliona ljudi. Tokom posljednjih 11 godina ukupan broj ljudi, koji spadaju u kategoriju invalida, povećao se gotovo na 80 posto, prije svega među onima koji su bili zaposleni u elektrani ili koji su radili na saniranju posljedica havarije. Direktna šteta koju je prouzrokovala havarija u nuklearnoj elektrani na teritoriji Ukrajine procijenjena je na 1,39 milijardi dolara.

Negativne posljedice su osjetile i Švedska, Norveška, Poljska, Velika Britanija i druge države. Razornost nuklearne katastrofe vidi se u podatku da je otprilike 200 vrsta radioaktivnih supstanci registrovano i na udaljenosti od 1.000 kilometara od Černobilja.

Mjesec dana poslije eksplozicije one su zabilježene i na području čitave sjeverne hemisfere, u vodama Tihog, Atlantskog i Sjevernog ledenog okeana. Havarija u Černobilju je ostavila trajne posljedice na generacije ljudi u Ukrajini i zastrašujuća je činjenica da mortalitet osoba srednjeg i starijeg doba raste jer umiru oni koji su bili ozračeni u pubertetu.

Prema zvaničnim informacijama iz 1986., do nesreće je došlo zbog greške operatera, a prema onoj iz 1991., nesreća je nastala zbog greške u konstrukciji reaktora sovjetske proizvodnje. Među faktorima koji su doprinijeli nesreći jest i neadekvatno obučeno osoblje u elektrani. Oštećeni reaktor br. 4 prekriven je betonskim sarkofagom, a vremenom su iz proizvodnje struje isključivani i ostali reaktori.

Posljednji, treći reaktor zatvorio je 2000. godine tadašnji predsjednik Ukrajine Leonid Kučma. Černobilj je tada prestao da proizvodi struju.

FENA/radiosarajevo.ba