Godišnjica "Dana D"

Radiosarajevo.ba
Godišnjica "Dana D"

Skakanje padobranima, prigodne ceremonije i vatromet samo su dio manifestacija kojima će u danas biti obilježena 65- godišnjica iskrcavanja u Normandiji, odnosno Dan "D", kojim je počeo kraj Drugog svjetskog rata.

Svečanoj ceremoniji prisustvuju princ Charles i britanski premijer Gordono Brown, zajedno s francuskim i američkim predsjednicima Nicolasom Sarkozyem i Barackom Obamom. Događaju tradicionalno svake godine prisustvuje i britanska kraljica Elizabeta II, ali ove godine Francuska joj nije uručila poziv.

Francuska je prošle nedjelje negirala da je imala namjeru da je uvredi, ističući da je ceremonija francusko-američka stvar i da prema postojećem protokolu nije bilo neophodno pozvati i britansku kraljicu. Rojalisti u Britaniji ističu da je za sve kriv sam Sarkozy, jer iako nije pozvao kraljicu, lično još u martu, uručio je poziv britanskom premijeru Brownu, prenose u petak agencije.

Najznačajniji događaj odigrat će se na američkom ratnom groblju u Normandiji, u blizini plaže Omaha, što je šifrovan naziv za jednu od pet plaža na kojima je počela invazija saveznika. Groblje je danas zvanično u vlasništvu SAD-a.

Francuski zvaničnici upravo su apostrofirali tu činjenicu kao razlog zašto Pariz nije uputio poziv britanskoj kraljici, već američkom predsjedniku. Francuski mediji su istakli da je Sarkozy po svaku cijenu želio da dovede Obamu na ceremoniju jer nije uspjeo da ga ubjedi da posjeti Pariz poslije samita NATO-a u Francuskoj u aprilu.

Bitka za Normandiju vodila se 1944. između snaga nacističke Njemačke, koje su okupirale zapadnu Evropu, i invazionih savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Šezdeset godina kasnije, invazija Normandije, poznata i kao Operacija Overlord, ostaje najveća pomorska invazija u historiji, koja je uključivala preko tri miliona vojnika koji su prevezeni preko kanala La Manch iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj.

Većinu savezničkih snaga činile su američke, britanske, kanadske i francuske jedinice. Druge zemlje, čiji vojnici su takođe učestvovali u bici, bile su Australija, Belgija, Čehoslovačka, Grčka, Holandija, Novi Zeland, Norveška i Poljska.

Iskrcavanje u Normandiji započelo je noćnim padobranskim i jedriličarskim desantom, vazdušnim napadima i pomorskim bombardovanjem nakon kojeg je usljedio desant, 6. juna, ili Dan "D". Bitka za Normandiju potrajala je još dva mjeseca koliko je trebalo savezničkim snagama da uspostave čvrst mostobran na evropskom kopnu i da probiju njemačku liniju fronta u Francuskoj, a okončana je sa oslobađanjem Pariza i uništenjem džepa kod Faleza.

FENA/radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije