Glavno bojno polje u Zaljevu danas je elektromagnetni spektar: Svi se bore da "oslijepe" jedni druge

Informacije da Vladimir Putin navodno dijeli osjetljive obavještajne podatke s Iranom otkrivaju mnogo više od obične političke saradnje. Prema navodima američkih zvaničnika, riječ je o novoj vrsti rata koji se ne vodi tenkovima i raketama, već satelitima, radarima i šifriranim koordinatama.

Na prostoru Bliskog istoka danas se vodi sukob u kojem je ključna kontrola elektromagnetnog spektra. Onaj ko prvi otkrije položaj protivnika i precizno ga locira, stiče ogromnu prednost na bojnom polju. Upravo zato obavještajni podaci postaju jednako važni kao i oružje.

Obavještajni rat velikih sila

Iako je ruski predsjednik Vladimir Putin navodno negirao da Moskva dijeli takve informacije tokom razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, analitičari smatraju da to ne mijenja suštinu odnosa između dvije zemlje.

Trending

Obilježavanje 32. godišnjice zatvaranja logora Heliodrom

Rusija je, podsjećaju stručnjaci, već koristila iranske dronove i municiju u ratu u Ukrajini. S druge strane, Moskva je godinama posmatrala kako Sjedinjene Američke Države Ukrajini pružaju obavještajne podatke za napade na ruske vojne ciljeve. U takvom kontekstu, razmjena obavještajnih informacija postaje svojevrsna strateška valuta.

Prije oko 2h

BiH osudila napade Irana na zemlje Zaliva i Jordana: Bila jedan od kosponzora rezolucije u UN-u

Sateliti kao ključ preciznih napada

U modernom ratovanju precizne koordinate često su važnije od samog oružja. Iran, međutim, nema razvijenu mrežu vojnih satelita koja bi mogla pratiti brze pomorske i zračne ciljeve na velikim udaljenostima.

Tu ulogu preuzima ruska satelitska infrastruktura. Posebno se spominje satelit Kanopus-V, koji je nakon ustupanja Iranu dobio operativni naziv Khayyam. Ovaj sistem omogućava Iranu stalni pristup optičkim i radarskim snimcima, što znatno povećava preciznost njegovih vojnih operacija.

Pentagon je, prema navodima američkih medija, primijetio da su pojedini iranski napadi pogađali ciljeve povezane s američkim vojnim operacijama, lokacije koje nisu javno poznate. To je dodatno pojačalo sumnje da Teheran dobija sofisticirane obavještajne podatke iz inostranstva.

Prije oko 3h

"Opasan presedan": SAD lansirala PrSM na Iran - novo oružje sljedeće generacije

Tih, ali važan utjecaj Kine

U ovoj tehnološkoj utrci značajnu ulogu ima i Kina. Peking je posljednjih godina intenzivno sarađivao s Iranom na razvoju sistema elektronskog ratovanja i radarske tehnologije.

Kina je, između ostalog, pomogla Iranu da pređe sa američkog GPS sistema na kineski satelitski navigacijski sistem BeiDou-3. Time je iranska vojska dobila alternativnu i sigurniju navigaciju za svoje operacije.

Posebnu pažnju privlači kineski radar YLC-8B, koji koristi niskofrekventne talase kako bi lakše otkrivao stealth avione poput B-21 Raider i F-35C Lightning II.

Istovremeno, izvještaji govore da Iran pregovara o kupovini kineskih nadzvučnih protivbrodskih raketa CM-302, sposobnih da lete brzinom do tri puta većom od brzine zvuka i pogode pomorske ciljeve uz minimalno vrijeme reakcije.

Prije oko 2h

Prvo obraćanje novog iranskog vrhovnog vođe: 'Osvetit ćemo krv naših šehida'

Američko-izraelski odgovor

Sjedinjene Američke Države i Izrael nisu pasivni posmatrači. Njihove obavještajne službe prate kretanja iranskog vojnog vrha i infrastrukturu Iranske revolucionarne garde.

U prvim fazama vojnih operacija, izraelske i američke snage napale su i uništile dio iranskih radarskih sistema kako bi oslabile sposobnost Teherana da prati zračne napade. Međutim, iranski zvaničnici tvrde da su u međuvremenu uspjeli pogoditi više naprednih radarskih sistema koje koriste američke snage u regionu.

Američki ministar odbrane Pete Hegseth kratko je komentirao ove navode rekavši da Washington 'prati sve što se dešava'.

Novi balans snaga na Bliskom istoku

Decenijama su SAD i Izrael imali gotovo potpunu tehnološku nadmoć u regiji Perzijskog zaljeva. Danas ta prednost i dalje postoji, ali je znatno umanjena zahvaljujući ruskim obavještajnim podacima i kineskoj vojnoj tehnologiji.

Analitičari upozoravaju da se priroda modernog ratovanja mijenja. Umjesto velikih kopnenih bitaka, odlučujuću ulogu sve više imaju sateliti, radari i elektronsko ometanje.

Drugim riječima, rat budućnosti možda neće odlučiti broj vojnika ili količina oružja – već sposobnost jedne strane da vidi protivnika prije nego što on vidi nju. U takvom sukobu, informacija postaje najvažnije oružje, navodi Al Jazeera.