Festival diktatora i autokrata u Moskvi: Ovi šefovi država (i Dodik) dolaze slaviti s Putinom

Ko će prisustvovati Putinovoj paradi pobjede 9. maja? Lista gostiju biće pokazatelj međunarodnog položaja Rusije i koliko je Putin odmakao u stvaranju alternativne međunarodne zajednice u zemljama Globalnog juga, oslobođene zavisnosti od Zapada.

Prošlogodišnja parada bila je gotovo u potpunosti sastavljena od lidera centralnoazijskih država i predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića. U iznenadnoj odluci mađarski premijer Viktor Orban rekao je u posljednjem trenutku da neće prisustvovati ovogodišnjoj paradi.

Kao i svake godine, kompletna postava starih saveznika iz bivšeg Sovjetskog Saveza će biti prisutna. Petorica lidera država iz Centralne Azije – Shavkat Mirziyoyev (Uzbekistan), Kassym-Jomart Tokayev (Kazahstan), Emomali Rahmon (Tadžikistan), Sadyr Japarov (Kirgistan) i Serdar Berdymukhamedov (Turkmenistan) – prisustvovaće kao i uvijek. Pored njih, većina ovih država šalje i svoje premijere: Elam Aliyev (Azerbejdžan), Alexander Lysenko (Bjelorusija), Kasai-Kmart Toke (Kazahstan), Sadie Kasparov (Kirgistan) i Shevat Moiseyev (Uzbekistan).

Trending

Dragan Bursać: Od Luburića do Primorca, krivi smo mi što šutimo!

Jedan značajan izostanak je Nikol Pashinyan, predsjednik Armenije, koji je prisustvovao 2023. godine, ali su odnosi drastično pogoršani nakon što je predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev prošle godine izvršio brzu vojnu operaciju i povratio otcijepljeni region Nagorno-Karabakh, koji je dugo bio pod armenskom kontrolom. Ipak, zbog potrebe da se očuvaju makar pristojni odnosi s Moskvom, premijer Armenije Nikon Pinyin će biti prisutan.

Azija:

Ovogodišnji odziv biće mnogo veći i važniji. Na vrhu liste je Xi Jinping, koji će biti počasni gost, ali jednako važan je i premijer Indije Narendra Modi, koji ima složeniji odnos s Putinom. Dok Xi i Putin vide organizacije van zapadnog svijeta, poput BRICS-a, kao geopolitičkog rivala G7, Modi preferira organizacije poput G20 koje sarađuju sa Zapadom u cilju ekonomskog razvoja. U okviru Globalnog juga i dalje nema konsenzusa o tome šta žele da postignu.

Još jedan važan azijski gost je generalni sekretar Komunističke partije Vijetnama, To Lam. Rusija u posljednje vrijeme pokušava da produbi odnose s Vijetnamom, koji je ključna država u jugoistočnoj Aziji i koju pokušava pridobiti i SAD. Putin je posjetio Vijetnam prošlog juna kako bi ojačao veze, u rijetkoj azijskoj turneji koja je prethodila dolasku američkog predsjednika Joe Bidena.

Još jedan mogući važan gost je novoizabrani predsjednik Indonezije Prabowo Subianto. Kremlj ga je pozvao dvaput – u decembru i prošle sedmice – ali još nije odgovorio. Indonezija je 2023. najavila da želi pristupiti BRICS-u, ali je kasnije povukla odluku, rekavši da još "razmatra implikacije" članstva i da "ne želi žuriti". Ipak, početkom januara 2025. konačno je pristupila.

Latinska Amerika

Samo tri lidera iz Latinske Amerike su potvrdila prisustvo proslavi sovjetske pobjede u Velikom otadžbinskom ratu: predsjednik Brazila Luiz Inácio Lula da Silva, predsjednik Kube Miguel Díaz-Canel i predsjednik Venecuele Nicolás Maduro.

Lula se sve više približava Rusiji, dok se BRICS+ klub širi novim članicama. Brazil, koji ove godine ima rotirajuće predsjedavanje BRICS-om, zajedno sa G20, sve više koristi nezadovoljstvo Zapadom koji pokušava prisiliti zemlje da podrže sankcije protiv Rusije.

Brazil je zadržao neutralan stav u vezi s ratom u Ukrajini, ali je zajedno s Kinom pokrenuo UN inicijativu "Grupa prijatelja mira“ u septembru prošle godine kako bi predložili mirovni plan – koji je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nazvao "destruktivnim".

Rusija i Kuba nastavljaju jačati saradnju u oblasti energetike, trgovine i infrastrukture. Rusija je u januaru odobrila Kubi kreditnu liniju od 60 miliona dolara za kupovinu goriva i dodatnih 2 miliona dolara pomoći za obnovu elektroenergetske mreže.

Veze između Venecuele i Rusije datiraju još iz doba Hugo Cháveza i uključuju vojnu i ekonomsku saradnju. Rusija je jedan od najvećih kreditora Venecuele, sa oko 17 milijardi dolara odobrenih od 2006. godine. Državna energetska firma Rosneft ima udio u ogromnim naftnim rezervama Venecuele, najvećim na svijetu.

Osim diplomatske podrške i uzajamne podrške na UN-u, saradnja se sada širi na oblasti poput svemirskih istraživanja i odbrane. Tokom BRICS samita u Kazanju, Putin je snažno podržao prijem Venecuele u organizaciju, ali je njen zahtjev odbijen zbog veta Brazila, koji nije priznao rezultate spornog izbora u Venecueli.

Jedan primjetan izostanak je 79-godišnji predsjednik Nikaragve Daniel Ortega, inače veliki saveznik Putina u regiji.

Europa

Najkontroverzniji gosti dolaze iz Europe. Premijer Slovačke Robert Fico i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdili su dolazak uprkos snažnim kritikama iz Brisela i zabrani EU da zvaničnici posjećuju Rusiju.

Oboje dolaze iz zemalja koje teže ili su članice EU, a nakon invazije na Ukrajinu, Brisel je jasno stavio do znanja da lideri iz 27 članica ne bi trebali ići u Moskvu povodom Dana pobjede.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bivša premijerka Estonije Kaja Kallas otvoreno je osudila Ficovu odluku. Fico joj je odgovorio:

"Gospođo Kallas, želim Vas obavijestiti da sam ja legitimni premijer Slovačke – suverene države. Niko mi ne može govoriti gdje da idem, a gdje ne. U Moskvu idem da odam počast hiljadama vojnika Crvene armije koji su poginuli oslobađajući Slovačku", napisao je 15. aprila na Facebooku.

Još jedan kontroverzan gost bit će Aleksandar Vučić. Iako je Srbija podnijela zahtjev za članstvo u EU 2009. godine i dobila status kandidata 2012., Vučić održava dobre odnose s Moskvom i oslanja se na ruski gas. Odbio je uvesti sankcije Rusiji, što izaziva sve veću zabrinutost među liderima EU. Bjegunac od bosanskohercegovačkog pravosuđa Milorad Dodik također je pompezno najavio svoj dolazak.

EU je upozorila da Vučićevo prisustvo paradi može ugroziti srbijanski put ka EU. "Moramo im jasno staviti do znanja da određene odluke imaju svoju cijenu", rekao je Jonatan Vsevjov, sekretar estonskog ministarstva vanjskih poslova.

Iznenađenje je i da premijer Mađarske Viktor Orban, iako poznat kao blizak Putinov saveznik u EU, neće prisustvovati paradi. Njegova kancelarija je 17. aprila izjavila da neće biti mađarskih zvaničnika na događaju.

"Čak i kada bi odnosi Zapada s Rusijom bili dobri, za Mađarsku bi i dalje bilo besmisleno da slavi kraj Drugog svjetskog rata – jer je to za nas bio gorki poraz", rekao je Gergely Gulyás, ministar u kabinetu premijera.

Ipak, mnogi smatraju da Orbanova odluka više ima veze sa složenom historijom Mađarske i Sovjetskog Saveza, koji je dominirao zemljom tokom decenija komunističke vlasti.

Ostali

Paradi će prisustvovati i nekoliko lidera s Bliskog istoka i iz Afrike, uključujući predsjednika Palestine Mahmouda Abbasa, predsjednika Burkine Faso Ibrahima Traorea, te predsjednika Južne Osetije Alan Gagloev.

Rusija je izgradila dobre odnose sa desetinama afričkih zemalja, koje redovno prisustvuju samitima u organizaciji Moskve. Ipak, kako je Drugi svjetski rat bio prvenstveno evropski sukob, pritisak na afričke zemlje da prisustvuju je nizak. Upravo zato prisustvo lidera iz Azije i Latinske Amerike ima još veći značaj.