Eurozona treba veći nadzor

Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je da podržava veću integraciju u eurozoni, što je neizravna aluzija na mogućnost zajedničkog rješenja problema duga pod uvjetom da evropske institucije dobiju veće ovlasti nadzora, prenose evropski mediji.

"Potrebno nam je više Evrope, ne manje, osobito u eurozoni. To znači da bi evropske institucije, uključivo Evropsku komisiju, trebale dobiti veće mogućnosti nadzora. Inače monetarna unija neće moći funkcionirati", kazala je Merkel na zajedničkoj novinskoj konferenciji sa predsjednikom Evropske komisije Joseom Manuelom Barrosom, koji ju je posjetio u Berlinu uoči samita EU-a 28. i 29. juna, prenosi Fena.

Priznajući da je fiskalni pakt, koji je u martu potpisalo 25 država članica, "prvi korak, ali sigurno ne i dovoljan", Merkel je istaknula da evropski čelnici moraju dogovoriti plan za budućnost eurozone.

"Svijet želi znati kako zamišljamo političku uniju koja bi pratila monetarnu. Odgovor na to pitanje treba formulirati u skoroj budućnosti i Njemačka će u tom pogledu biti konstruktivan partner u dijalogu", kazala je.

Merkel je podržala osnivanje tzv. bankovne unije, osobito stavljanje velikih banaka pod središnji evropski nadzor, te ponovno istaknula potrebu za većom konkurentnošću i nadzorom kako bi se osiguralo da sve države članice ispune obećanja o konsolidaciji proračuna, prenijela je Hina.

Evropska komisija trebala bi u srijedu objaviti prijedlog o osnivanju bankovne unije, koja bi trebala pojačati povjerenje u euro. Ta bi se unija temeljila na pojačanom nadzoru finansijskog sistema, zajedničkom fondu za osiguranje bankovnih pologa i mogućnosti izravne dokapitalizacije banaka iz Evropskog mehanizma za stabilnost (ESM), stalnog evropskog kriznog fonda koji počinje s radom u julu.

Regulacija bankovnog sektora trenutno je u nadležnosti regulatora država članica, za koje se smatra da štite domaće banke. Ovlasti evropskog regulatora, Evropske agencije za banke (EBA), ograničene su. Novi zakonodavni okvir trebao bi omogućiti vlastima da mogu pravodobno intervenirati i u ranoj fazi spriječiti krizu.

Jednom kada budu poduzeti svi ti koraci prema fiskalnoj i političkoj uniji, Njemačka bi mogla razmotriti objedinjavanje duga s drugim članicama eurozone, rekao je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble u intervjuu za Handelsblatt.

"Prije nego što budemo mogli govoriti o zajedničkom upravljanju dugom, potrebna nam je prava fiskalna unija", rekao je u intervjuu objavljenom u utorak, istaknuvši da je to "projekt za srednji rok".

Po neimenovanim dužnosnicima iz Berlina, na koje se poziva The New York Times, kompromis koji bi Njemačka mogla razmotriti je objedinjavanje lošeg evropskog duga u jednom fondu kako bi bio otplaćen kroz 25 godina, umjesto izdavanja zajedničkih obveznica, što bi bilo neustavno po njemačkim zakonima.

Njemačka je izložena velikim kritikama zbog svojeg pristupa rješavanju krize u eurozoni, odnosno odgađanja finansijske pomoći do posljednjeg trenutka, što je povećalo cijenu zaduživanja južnim državama.

"Tržišta i dalje sumnjaju jesu li mjere poduzete do sada dovoljne kako bi se osigurao oporavak u Evropi i otklonio rizik da će se kriza produbiti. Očito smatramo da je potrebno učiniti više", rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney.

Investitor George Soros ocijenio je prošle sedmice da Evropa ima tri mjeseca da spasi euro. "Po mojem mišljenju, vlasti imaju vremenski okvir od tri mjeseca da isprave svoje pogreške i okrenu postojeće trendove", rekao je Soros u Italiji, govoreći o Njemačkoj i Bundesbanci.

"Vlasti nisu razumjele prirodu krize eura; mislile su da je riječ o fiskalnom problemu, a zapravo je riječ više od bankarskom problemu i problemu konkurentnosti", rekao je. "I primijenile su pogrešan lijek: ne možete smanjiti teret duga smanjujući ekonomiju, nego samo rastom", dodao je.

Osvrnuvši se na Grčku, Soros je kazao kako očekuje da će grčki birači
na izborima 17. juna tijesnom većinom glasova podržati koaliciju
koja će provesti program štednje.

"Kriza će vjerovatno doseći vrhunac na jesen" ove godine, rekao je. "Do tada će i njemačka ekonomija početi slabiti pa će kancelarki Merkel biti još teže uvjeriti njemačku javnost da prihvati nove evropske obaveze", rekao je.