Europa u dilemi: Ako Kijev pobijedi - mogao bi biti veliki problem

U posljednjem dijelu takmičenja za pjesmu Eurovizije Europljani su iskoristili priliku da pokažu solidarnost s Ukrajinom i upute poruku Vladimiru Putinu. Ali, iza entuzijazma u vezi pobjedničkog nastupa Ukrajine na tom festivalu raskoši, plitkog simbolizma i lošeg engleskog jezika, najmoćnije zemlje europskog kontinenta počele su pjevati po drugoj matrici.

Nakon sedmica provedenih u brizi oko toga što će se dogoditi ako Rusija 'pregazi' Ukrajinu, zapadnoeuropski čelnici sada su zabrinuti što bi se moglo dogoditi ako Ukrajina doista pobijedi, piše utjecajni portal Politico.

Nedavni uspjesi Ukrajine u potiskivanju ruskih snaga s dijela okupiranih teritorija potaknuo je europske čelnike, od Francuske preko Njemačke do Italije, da zaključe kako je nekoć nezamisliva ukrajinska pobjeda sada posve realna mogućnost.

Trending

Pogledajte kako Oružane snage BiH vježbaju s američkim vojnicima

Čak i u trenucima dok europski čelnici javno suosjećaju s ukrajinskom borbom te su se u nekim slučajevima potrudili u širokom opsegu podržati tu zemlju, oni također strahuju da bi ono što je francuski predsjednik Emmanuel Macron prošle sedmice nazvao "ponižavanjem" Rusije, moglo stvoriti posve novi niz problema, smatraju zapadni dužnosnici, piše Jutarnji list.

Jedna velika briga je da bi ukrajinska pobjeda mogla destabilizirati Rusiju, čineći je tako još nepredvidljivijom i pomičući normalizaciju energetskih veza još dalje izvan dosega. Zato neke zapadnoeuropske zemlje potiho zagovaraju rješenje sukoba koje će Moskvi 'sačuvati obraz', čak i ako bi to Ukrajinu koštalo dijela teritorija.

Iako su Macron i njemački kancelar Olaf Scholz više puta ponovili da je na Ukrajini da odredi uvjete za zaustavljanje neprijateljstava, nedavno su naglasili kako preferiraju prekid vatre, radije prije nego kasnije.

"Mi nismo u ratu s Rusijom", rekao je Macron prilikom obraćanja u Europskom parlamentu u Strasbourgu prošle sedmice, ističući da je "dužnost Europe stati uz Ukrajinu kako bi se postiglo primirje, a zatim izgradili mir".

Macron je također izjavio kako će Europa nakon postizanja mira morati izgraditi "nove ravnoteže sigurnosti" - što je fraza koja pali alarm u zemljama srednje i istočne Europe, gdje se ona smatra kodom za nagrađivanje Putina riječima u vezi onoga što se događa na njihovoj teritoriji.

Scholz je 'odsvirao' sličnu notu tokom dugog telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak. Nakon razgovora, Scholz je na Twitteru rekao da je pokrenuo stvar na tri točke s Putinom, od kojih je prva da "u Ukrajini mora doći do prekida vatre što je prije moguće".

Zahtjeva da Rusija odmah odstupi i povuče sve svoje snage s ukrajinskog teritorija nije bilo među tim trjema tačkama. U intervjuu tokom vikenda za njemačku novinsku kuću T-Online, Scholz - koji je odgodio slanje teškog naoružanja u Ukrajinu - rekao je kako će Njemačka nastaviti podržavati sankcije protiv Rusije, ponovivši svoj poziv na diplomatsko rješenje.

Nakon sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Washingtonu prošlog tjedna, talijanski premijer Mario Draghi također je izjavio kako je vrijeme da se počne razmišljati o mirovnom sporazumu.

"Složili smo se da moramo nastaviti podržavati Ukrajinu i izvršavati pritisak na Moskvu, ali i zapitati se kako izgraditi mir", rekao je novinarima, dodajući da ti napori moraju uključivati i Ukrajinu.

"Ljudi... žele razmišljati o mogućnosti postizanja primirja i ponovnog pokretanja vjerodostojnih pregovora. To je sadašnja situacija. Mislim da moramo duboko razmisliti kako to riješiti”, izjavio je Draghi.

Čak i dok naglašavaju svoju podršku Ukrajini, činjenica da su čelnici tri najveće zemlje EU-a usvojili gotovo identične tačke razgovora o mirovnim pregovorima upravo u trenutku kada Kijev ima prednost u borbi, ukazuje na to da trojac pokušava izvršiti pritisak na ukrajinske čelnike da pristanu na pregovore.