EU pred najvećim izazovom u istoriji

Europska unija suočena je s najvećim izazovom u svojoj istoriji i oni se mogu prevladati daljnjom integracijom i kombinacijom discipline i solidarnosti, izjavio je u srijedu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.
 
"Danas smo suočeni s najvećim izazovom u istoriji Europske unije. Suočeni smo s financijskom, ekonomskom i socijalnom krizom, ali i s krizom povjerenja kakvu nismo imali nekoliko desetljeća", rekao je Barroso na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu u govoru o stanju Unije.
 
Govor o stanju Unije Barroso je prvi put održao prošle godine, po uzoru na govore američkih predsjednika o stanju nacije.
 
Barroso je rekao da treba odbaciti "iluzije da je moguće imati zajedničku valuti i jedinstveno tržište" a zadržati se na ovom stupnju integracije. Dodao je da je europska ekonomija izgubila na konkurentnosti te da su neke zemlje članice živjele iznad svojih mogućnosti.
 
"Predsjednik Komisije smatra da se EU nalazi na istorijskoj prekretnici i da će se bez daljnjih integracija suočiti s fragmentacijom. Uniji prijeti opasnost fragmentacije jer populisti i nacionalisti koriste krize kako bi doveli u pitanje njena najveća postignuća. Stanje je teško, ali postoji rješenje, istakao je Barroso, dodajući da je za to potrebno političko vodstvo.
 
Smatra da se dužnička kriza može prevladati kombinacijom stabilnosti, odnosno proračunskom disciplinom i sređivanjem javnih financija, na čemu najviše inzistira Njemačka, te mjerama koje osiguravaju gospodarski rast što traže zemlje koje se nalaze u poteškoćama. "Nama trebaju i stabilnost i rast. Treba nam solidarnost i odgovornost", rekao je.
 
Barroso je rekao da ne dolazi u obzir izbacivanje ili izlazak Grčke iz eurozone, što se u posljednje vrijeme učestalo spominje. "Grčka jest i ostat će u eurozoni", rekao je predsjednik Europske komisije, dodajući da Grčka mora ispuniti obveze koje je preuzela - dovesti deficit u prihvatljive okvire - a da će joj njezini europski partneri pružati potporu sve dok se ne bude mogla normalno financirati na financijskim tržištima.
 
Barroso je najavio da će Komisija za nekoliko sedmica predstaviti prijedloge za uvođenje euro-obveznica, što omogućuje jeftino zaduživanje slabijih zemalja članica jer iza njih stoje gospodarski jače zemlje.
 
"Komisija će za nekoliko sedmica predstaviti prijedloge za uvođenje tih obveznica stabilnosti. Neke od tih opcija moći će se uvesti unutar postojećeg Lisabonskog ugovora, a za prave euro-obveznice trebat će promijeniti Ugovor", rekao je Barroso.
 
Uvođenju euro-obveznica najviše se protivi Njemačka, bojeći se da bi to još više moglo potaknuti neodgovorno zaduživanje nekih zemalja članica. Stoga je Barroso istakao da te obveznice moraju biti osmišljene tako da se nagrađuju oni koji poštuju pravila, a da nisu prihvatljive za one koji se ne drže zajednički dogovorenih pravila.
 
"Kada eurozona dobije instrumente koji osiguravaju s jedne strane integraciju, a s druge disciplinu, izdavanje zajedničkih obveznica bit će prirodno i svima će donositi koristi", rekao je Barroso.
 
Barroso je u svom govoru vodio računa o kritikama koje su posljednjih dana stizale od europskih zastupnika, da je Komisija izgubila inicijativu u naporima za rješavanje financijske i dužničke krize i da ju je prepustila zemljama članicama. Čak se spominjala ideja da se predloži izglasavanje nepovjerenja Barrosu.
 
On je u svom govoru odbacio prijedlog da ekonomsku vladu eurozone čine čelnici zemalja članica, što su ljetos predložili francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel.
 
On se zauzeo za federalistički pristup u kojem glavnu riječ imaju nadnacionalne institucije EU-a, a ne za pristup u kojima glavnu riječ vode zemlje članice i koji podrazumijeva da se odlučuje jednoglasno.
 
"Nije dobro da najsporiji određuje ritam svih ostalih. Ako jedna država ne želi čvršće integracije, onda nema pravo blokirati druge koji to žele. Europska komisija je ekonomska vlada Unije i stoga nam ne trebaju nove institucije. Sada nam više nego ikad treba neovisna Komisija. Vlade ne mogu to riješiti, to se ne može riješiti dogovorom između vlada zemalja članica", rekao je Barroso.
 
Barroso je u svom govoru spomenuo i ulazak Hrvatske u Europsku uniju, koja će "uskoro brojati 28 članica".