EU pomno prati ove izbore: Da li će još jedna europska država dobiti "novog Orbana"?

Građani Bugarske glasat će 19. aprila na parlamentarnim izborima, koji će biti osmi u posljednjih pet godina. Glavni favorit je bivši predsjednik Rumen Radev, poznat po proruskim stavovima, koji se kandidira za parlament s novom strankom Progresivna Bugarska.

Radev obećava borbu protiv korupcije i smanjenje siromaštva. Tokom kampanje, njegova slika dominira plakatima širom zemlje, a on je predstavljen kao figura koja može ujediniti različite društvene skupine.

Radev je dva puta bio izabran za predsjednika i uživao veliku podršku građana, ali su njegovi politički stavovi, uključujući protivljenje uvođenju eura, izazvali podjele. Prošle godine, vlada je pala nakon masovnih protesta zbog budžeta, što je dovelo do novih izbora. Kampanja se fokusira na borbu protiv korupcije i inflacije, a Radev je obećao "srušiti oligarhiju" i vratiti zemlju u europski okvir bez siromaštva. Prema anketama on trenutno vodi, a njegova stranka Progresivna Bugarska bilježi 34,2% podrške, dok su druge stranke daleko iza. No, neki birači, posebno mladi, ostaju skeptični prema njegovoj političkoj viziji.

Trending

Djeca u Jablanici ukrala show na Tour of BiH sa urnebesnim porukama: "Ovdje je burek s mesom!"

Čega se Bugari najviše plaše?

Izbori su ključni za budućnost Bugarske i njen odnos s Evropskom unijom, a pobjeda Radeva mogla bi donijeti značajne političke promjene. U podijeljenom političkom krajoliku bez jasne većine, stranke se fokusiraju na ono što smatraju svojim dosadašnjim uspjesima, poput pune integracije Bugarske u EU (GERB) te reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije (PP-DB).

Međutim, to se uveliko razlikuje od svakodnevnih briga bugarskih građana.

Podaci ankete koju je Alpha Research provela za Bugarski nacionalni radio pokazuju kako se Bugari najviše boje rastuće inflacije. Zemlja je uvela euro 1. januara, a cijene energenata rastu zbog rata na Bliskom istoku.

„Strah od inflacije nije bio prisutan u anketama od hiperinflacijske krize 1997. godine, čak ni tijekom posljedica finansijske krize 2008.“, izjavila je Dimitrova za DW, glavna partnerica agencije za tržišna i društvena istraživanja Alpha Research, dodajući kako je borba protiv korupcije drugo najvažnije pitanje za birače.

Radev je upravo to pitanje učinio glavnom temom svoje kampanje.

„Radevovo biračko tijelo gotovo je podjednako podijeljeno", kaže Daniel Smilov, politolog i izvanredni profesor na Sveučilištu Sveti Kliment Ohridski u Sofiji. „S jedne strane su oni koji su proruski orijentirani; s druge su oni koji su zabrinuti zbog korupcije", kazao je.  Zbog toga Radev izbjegava biti previše eksplicitan u svojim porukama. U protivnom, rekao je Smilov za DW, „riskira antagoniziranje jedne od dviju suprotstavljenih skupina" i posljedično gubitak njihove potpore.

Radev je otvoreno proruski

Prema Borjani Dimitrovoj, većina Radevovih pristalica ima jasnu prorusku preferenciju i dolazi iz krajnje desnice te nekoliko konzervativnih i ljevičarskih stranaka koje gube tlo pod nogama. Naprimjer, Radev ima potporu mnogih koji su prethodno glasali za Bugarsku socijalističku stranku (BSP), stranku nasljednicu komunističke partije koja je vladala zemljom 45 godina i koja je podržala njegovu prvu predsjedničku kandidaturu 2016. Danas BSP riskira da ne prijeđe izborni prag za ulazak u parlament.

Radev je oduvijek otvoreno iznosio svoja proruska stajališta. Međutim, njegovo odbijanje da Putina nazove agresorom uratu u Ukrajini dok je bio bugarski predsjednik izazvalo je snažne reakcije.

Iako se Radev nikada nije zalagao za izlazak Bugarske iz EU-a, njegova su se stajališta često podudarala sa stajalištima Viktora Orbana u Mađarskoj i Roberta Fica u Slovačkoj. Radev se podršci Ukrajini i izjavio kako sankcije protiv Rusije smatra neučinkovitima.

S obzirom na Orbanov poraz na mađarskim izborima 12. aprila, Politico je nedavno Radeva, ako bi postao premijer, proglasio nepredvidivom osobom na svojoj ljestvici političara koji bi vjerojatno mogli postati sljedeći glavni izvor neslaganja unutar EU-a.

„Nije jasno misli li Progresivna Bugarska i Radev pod pojmom 'progresivan' američko, ljevičarsko značenje ili pak ono u smislu u kojemu ga koristi srbijanski čelnik Aleksandar Vučić", rekao je profesor Smilov, aludirajući na konzervativnu Srpsku naprednu stranku.

Vanjska politika ključna

Odgovor na to pitanje vjerojatno će ležati u partnerstvima koja Progresivna Bugarska bude spremna sklopiti na nacionalnoj razini.

Dosad su članovi stranke rekli kako su otvoreni za sklapanje saveza oko zajedničkih politika, poput „nulte tolerancije korupcije", otvarajući vrata mogućem partnerstvu s proeuropskim PP-DB-om.

Ipak, razilaženje dviju stranaka u vanjskoj politici moglo bi se pokazati značajnom preprekom stvaranju stabilne vlade, posebice jer su obje isključile bilo kakvu koaliciju koja bi uključivala GERB i DPS.

I ostale stranke odbijaju potvrditi hoće li ući u koaliciju s Radevom.

Prema Smilovljevim riječima, to i vjerojatni izostanak jasne većine nakon izbora otvaraju dva ključna pitanja u posljednjim danima kampanje: „Hoće li Bugarska, prvi put u više od dva stoljeća, imati većinu koja nije proeuropska i hoće li korumpirani model u zemlji napokon biti uklonjen?", prenosi DW.