DW: Ko iz Ševeningena smije, a ko ne smije govoriti za medije?

Povodom intervjua koji je britanska agencija Reuters napravila sa bivšim predsjednikom RS Radovanom Karadžićem nametnulo se pitanje na koji način pritvorenici tribunala mogu da kontaktiraju sa medijima.

Ne postoje opšti propisi ni kodifikovana uputstva kojima se regulišu pitanja kontakta haških optuženika sa novinarima. Svaki takav slučaj, bilo da je riječ o zahtjevu medija, bilo optuženika, rješava se zasebno. Optuženici ne mogu nesmetano da komuniciraju sa medijima niti ih novinari mogu posjetiti u pritvoru i napraviti intervju u ličnom kontaktu. Za svaki posredan ili, da tako kažemo, daljinski kontakt, i optuženi i novinar moraju podnijeti zahtjev, a sekretarijat Tribunala takve zahtjeve odobrava ili odbija po principu slučaj po slučaj.

Dozvoljeno samo "dopisivanje"

Dakle, kontakt može biti samo "daljinski" i nadziran, kako je za DW potvrdila glasnogovornica Tribunala Nerma Jelačić. Sva pitanja i odgovori prolaze kroz kontrolu sekretarijata. Po dosadašnjoj praksi može se zaključiti da se ne dopuštaju ni pitanja ni odgovori u kojima ima konkretnih političkih implikacija. Neće proći nikakve pogrde ili komentari o sudijama i osoblju Tribunala. Ni u kojem slučaju se ne smije ugroziti bezbjednost svjedoka, ni, kako je formulisano, "integritet žrtava". Novinara koji želi intervju, Sekretarijat zvanično upozorava da kršenje uslova pod kojima mu je odobren kontakt sa optuženima može za posljedicu imati pokretanje postupka za nepoštovanje suda.

Karadžić i ranije imao pristup medijima

U novembru prošle godine Sekretarijat je Karadžiću zabranio kontakt sa novinarkom jedne holandske revije. Odbijanje zahtjeva za intervju obrazložen je "razlozima bezbjednosti Pritvorske jedinice UN" i "potencijalnim negativnim posljedicama po vršenje pravde". Sekretarijat je ocijenio i da u tom intervjuu mogu biti "objelodanjene informacije o zaštićenim svjedocima i povjerljivim dokumentima Tribunala".

Karadžić se poslije odbijanja zahtjeva obratio predsjedniku Tribunala Patriku Robinsonu, koji je taj slučaj predao u nadležnost potpredsjednika O-Gon Kvona (Kwon). Na izvjesno iznenađenje, južnokorejski sudija Kvon je poništio odluku Sekretarijata, ocijenivši je kao "neprimjereno ograničavanje slobode izražavanja". Holandska revija dobila je intervju pod strogim nadzorom Sekretarijata, što podrazumijeva kontrolu i pitanja i odgovora u pisanoj formi. Karadžić je kasnije dao intervju i holandskoj novinskoj agenciji ANT, na kraju i Reutersu, pod besumnje istim kriterijumima i uslovima.

Autor: Dževad Sabljaković

dw-world.de/radiosarajevo.ba