Deutsche Welle strogo povjerljivo: Rat u Ukrajini je i rat špijuna

Rat Rusije protiv Ukrajine je i rat špijuna. Zapadne države podržavaju ukrajinske oružane snage, i to ne samo oružjem, municijom, opremom, obukom i zalihama, već i obavještajnim informacijama.

Prije svega, SAD i Velika Britanija, ali i druge zemlje NATO-a svojim tajnim službama podržavaju ukrajinske trupe.

Oni prosljeđuju satelitske snimke, pomažu u elektronskom izviđanju, presreću ruske radio poruke ili upozoravaju na predstojeće vazdušne napade.

Trending

Važna obavijest iz GRAS-a: Provjerite kako će danas saobraćati javni prijevoz

Stručnjaci britanske službe za prisluškivanje GCHK takođe mjesecima pomažu Ukrajini da se odbrani od ruskih kibernetičkih napada.

Tako su i ministri pravosuđa mreže tajnih službi „Five Eyes“ obećali Ukrajini pomoć u procesuiranju ruskih ratnih zločina. Podršku će takođe da pruže i Međunarodnom krivičnom sudu, objasnili su šefovi odjeljenja SAD, Velike Britanije, Australije, Novog Zelanda i Kanade.

Ukrajinsko Državno tužilaštvo je nedavno saopštilo da istražuje više od 11.000 slučajeva navodnih ratnih zločina. U međuvremenu, Međunarodni krivični sud poslao je 42 istražitelja u Ukrajinu.

Obavještajni uspjeh

O tome koliko je pomoć stranih službi obimna, kako konkretno izgleda i šta se njome postiže, u javnosti se načelno ćuti. U američkim obavještajnim krugovima, međutim, već govore o jednom od najvećih uspjeha obavještajnih službi, uporedivim sa kubanskom raketnom krizom i pronalaženjem glavnog teroriste Osame Bin Ladena u Pakistanu.

„Mi Ukrajincima na bojnom polju redovno dajemo detaljne i blagovremene obavještajne podatke kako bismo im pomogli da brane svoju zemlju od ruske agresije; i to ćemo nastaviti i dalje“, navodi se u zvaničnom, kratkom saopštenju Bijele kuće krajem aprila o tom pitanju.

Više detalja nije bilo. Međutim, kaže se da su više puta savjeti zapadnih tajnih službi dali ukrajinskoj vojsci odlučujuću prednost – i nanijeli značajne gubitke ruskoj vojsci. Barem je tako nedavno objavilo nekoliko američkih medija.

Prema istraživanju NewYork Timesa, upravo su američki obavještajci pomogli ukrajinskoj vojsci da do sada ubije dvanaest ruskih generala. Vashington Post je, s druge strane, objavio da su američke službe Ukrajincima dostavile tačne koordinate ruskog ratnog broda Moskva, koji je potopljen u preciznom raketnom napadu. Činjenica da ruski padobranci nisu uspjeli da izvrše iznenadni napad na aerodrom Hostomel u blizini Kijeva u prvim danima rata, posljedica je, kako se navodi, upozorenja tajne službe CIA Ukrajincima.

Šef CIA-e Berns upozorava

Američka vlada je sve samo ne oduševljena u vezi sa izvještajima i očigledno pokušava da ograniči štetu. Portparol Pentagona je rekao da SAD pružaju Ukrajini informacije o ratu, ali ne daju precizne podatke o lokaciji visokih ruskih vojnih zvaničnika. Takođe nema uticaja na to koje mete Ukrajina napada. „Da budem iskren, Ukrajinci imaju mnogo više informacija od nas", rekao je portparol.

Šef CIA Williams Burns pozvao je na tajnost u vezi sa pomoći tajne službe Ukrajini. Na javnoj panel diskusiji prošle nedjelje, Berns nije demantovao izvještaje medija, samo je izjavio: "To je neodgovorno. Opasno je kada ljudi previše pričaju o obavještajnim stvarima, bilo privatno ili javno."

SAD ne žele da budu strana u ratu

Postoji vrlo praktičan razlog zašto se, za razliku od isporuka oružja, ne razgovara o saradnji tajnih službi: službe ne žele da izgube svoje izvore, bilo da se radi o ljudskim resursima, koji imaju pristup ruskoj vojsci ili čak Kremlju, ili tehničkim mogućnostima praćenja komunikacija.

Politički aspekti takođe igraju određenu ulogu: što detaljnije informacije o višestrukoj podršci Ukrajini budu dostupne, to bi se više mogao javiti utisak da je po srijedi posrednički rat. Nešto što posebno Sjedinjene Države očigledno žele da izbjegnu, iako je nesporno da su američka podrška i godine obuke američkog vojnog osoblja značajno doprinijeli dosadašnjim vojnim uspjesima Ukrajine.

Sjedinjene Države su na sličan način, manje-više prikriveno, osamdesetih godina prošlog vijeka pomogle da se potisnu moskovske trupe u Avganistanu. U to vrijeme, Sovjetski Savez je izvršio invaziju na susjednu zemlju da uspostavi marionetsku komunističku vladu. SAD i druge zemlje su tada oružjem podržavale afganistanske pobunjenike, mudžahedine. Sovjetski Savez se upleo u gerilski rat koji je trajao deset godina i završio se povlačenjem Sovjetske armije 1989. godine.

BND uključen u Afganistan

I njemačka Savezna obavještajna služba (BND) također je bila uključena u Afganistan u to vrijeme. Sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka pokrenuta je tajna operacija „Ljetnja kiša” na inicijativu pojedinih poslanika Bundestaga. Godinama je BND isporučivao pomoć mudžahedinima iz Njemačke, uključujući jakne, čizme, šatore, vreće za spavanje, baterijske lampe, naočare za noćno osmatranje, motocikle, pa čak i poljske bolnice. Zauzvrat, avganistanski borci su nabavili najnovije sovjetsko naoružanje sa bojnog polja, koje je procjenjivao BND i rezultate stavljao na raspolaganje NATO-u.

Međutim, njemačka vlada ne govori o trenutnim aktivnostima BND-a u Ukrajini. Prije nekoliko nedjelja, na tajnim sastancima u parlamentu, nagovješteno je da nijedan zaposleni BND trenutno nije aktivan direktno u ratnoj zoni, ali da postoji živa razmjena sa Ukrajincima i drugim službama u regionu, kao i da veliki interes za rusku oružanu tehnologiju i opremu.