Desnica buja u Francuskoj kao i ostatku EU

Prvi krug francuskih predsjedničkih izbora u nedjelju prošao je uglavnom prema očekivanjima, ulaskom u drugi krug socijalista Francoisa Hollanda i pripadnika desnog centra, predsjednika u odlasku Nicolasa Sarkozyja, ali ga je obilježio vrlo neočekivan uspjeh krajnje desnog nacionalnog Fronta, čija je predsjednica Marine Le Pen osvojila golemih 17,9 posto glasova i svrstala tu stranku na treće mjesto po snazi na francuskoj političkoj sceni.

Glasovi pristalica Le Pen odlučujući
Na jučerašnjim izborima, sa gotovo 18 posto osvojenih glasova, Marine Le Pen je ostvarila dosad najbolji rezultat ekstremno-desničarskog Nacionalnog fronta, a oko 6,4 miliona njenih glasača postali su odlučujući za drugi krug francuskih predsjedničkih izbora koji se održava 6. maja. Premda analitičari smatraju da je malo vjerovatno da će Le Pen podržati nekog od druga dva kandiata, ona je saopštila da će svoje mišljenje iznijeti 1. maja, sedmicu dana prije održavanja drugog kruga izbora.

Jačanje desnice u EU
Francuska se ovim rezultatima pridružila nemalom broju evropskih zemalja u kojima posljednjih godina neočekivano visoke rezultate ostvaruju stranke koje zagovaraju oštar odnos prema useljenicima, vraćanje tradicionalnim vrijednostima, jačanje nacionalne osviještenosti pa čak i svojevrsnu izolacionističku politiku, što nailazi na zabrinutost i oštre osude Evropske unije. Takvu je zabrinutost u ponedjeljak izrazilo i nekoliko sudionika sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u Luxembourgu.

"Zabrinut sam zbog tog osjećaja koji možemo vidjeti u našim otvorenim društvima, otvorenoj Evropi. To me zabrinjava, i ne samo u Francuskoj", rekao je švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt.

Luksemburški ministar Jean Asselborn optužio je francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja da je djelimično odgovoran za uspjeh Marine Le Pen jer je kampanju vodio na problemu poroznih evropskih granica i kontroli imigracije.

Uticaj krajnje desnice
Krajnja desnica više ili manje utječe na službenu politiku u dosta evropskih država.

U austrijskom saveznom parlamentu desničarska Slobodarska stranka (FPOe) ima 34 zastupnika, zahvaljujući podršci 17,5 posto birača na posljednjim izborima. Iste populističke, euroskeptične i islamofobne teze zastupa i BZOe, nastala raskolom FPOe-a, koja je osvojila 10,7 posto na izborima i ima 21 parlamentarnog zastupnika. Zajedno, te dvije stranke uživaju podršku 28,2 posto austrijskog biračkog tijela, a od 183 zastupnika u parlamentu 55 je njihovih članova.

Švicarski narodnjaci iz UDC (Demokratska unija centra) na čelu s Tonijem Brunnerom unazad pet mjeseci (izbori su održani u decembru 2011.) najjača su pojedinačna parlamentarna stranka u Švicarskoj Konfederaciji u čijem parlamentu imaju 54 od ukupno 200 zastupnika.

Ta populistička i ksenofobna stranka postala je poznata prije svega po reklamnoj kampanji u kojoj je skupina bijelih ovaca progonila jednu crnu ovcu, u kojoj su vrane, koje su predstavljale Rumune i Bugare, kljucale švicarsku zastavu, a žena u burki stajala pod munarama u obliku nuklearnih projektila.

U izborima za nacionalni parlament 23 posto Norvežana je svoj glas dalo desničarskoj Naprednoj stranci (FrP), što joj je omogućilo 41 mjesto u parlamentu u kojem sjedi 169 zastupnika. Ta populistička i protuuseljenička stranka bila je veliki gubitnik lokalnih izbora održanih nakon pokolja 22. jula prošle godine, kad je 77 ljudi smrtno stradalo od ruku Andersa Behringa Nreivika, koji je i sam jedno vrijeme bio član FrP-a.

Krajnje desni Jobbik (Savez mladeži desnice - pokret za bolju Mađarsku) umađarski parlament ušao je nakon izbora u aprilu 2010. na temelju programa koji zagovara očuvanje nacionalnog identiteta, povratak kršćanskih vrijednosti, porodice i autoriteta, katkad se pozivajući i na zasade nacističke tvorevina na tlu Mađarske 30-ih godina prošlog stoljeća. Zahvaljujući gotovo 17 posto osvojenih glasova, u parlamentu od 386 zastupnika sjedi 46 Jobbikovih članova.

U Danskoj od prošle godine sjede 22 zastupnika Narodne stranke, koji su do sudjelovanja u vlasti došli protuimigracijskom antiislamskom politikom koja je stranci donijela 14 posto potpore birača.

Belgijski Flamanci, koji se, uz standardne desničarske političke ciljeve, zalažu za diobu zemlje na flamanski i valonski dio već su dugo nezaobilazni dio politike te zemlje, iako su na izborima u junu 2010. dobili 7,8 posto glasova, manje nego na nekoliko prijašnjih izbora, zbog čega imaju samo 12 od ukupno 150 parlamentarnih zastupnika.

Euroskeptična i islamofobna Stranka za slobodu Geerta Wildersa u susjednoj Holandiji u junu je proglašena velikim izbornim pobjednikom jer je, dobivši 5,9 posto glasova birača, gotovo utrostručila broj zastupnika u parlamentu (s 9 na 24) u kojem je ukupno 150 zastupnika.