Čine li ljudi bez njemačkog pasoša više kaznenih djela? Pogledajte šta kaže struka

Ptanje je da li ljudi koji ne posjedju njemački pasoš na teritoriji Njemačke, čine više krivičnih dijela? Na to pitanje potpunu analizu za Deutsche Welle dala je Susann Prätor, sociologinja, psihologinja i pravnica.

Statistike to naizgled potvrđuju. No same brojke mogu zavarati. Jedna stručnjakinja objašnjava zašto. Kada govori i piše o kriminalitetu, u njene analize ulaze sve različite perspektive. Već zbog toga naučnica ima prilično distanciran odnos prema Policijskoj statistici kriminaliteta (PKS), čije novo izdanje uskoro treba objaviti Savezni kriminalistički ured (BKA).

Više od trećine osumnjičenih nema njemački pasoš

Udio osumnjičenih koji nisu njemački državljani, kod različitih kaznenih djela poput krađa, provala i nasilnih radnji, nedavno je iznosio 35,4 posto, što je više nego dvostruko u odnosu na njihov udio u ukupnom stanovništvu. Međutim, u PKS-u prevladavaju podaci koji su, prema mišljenju Prätor, često poput poređenja jabuka i krušaka, jednostavno nisu usporedivi.

Trending

Iran objavio uslove za prolazak kroz Hormuz: "Ovo je novi pomorski režim"

Profesorica s Policijske akademije Donje Saske na jednoj je konferenciji za novinare berlinske istraživačko-novinarske platforme Mediendienst Integration upozorila, primjerice, na razlike u starosnoj strukturi i spolu. Oboje igra veliku ulogu u kriminalitetu neovisno o porijeklu, jer je broj mladih i muških osumnjičenih oduvijek nesrazmjerno visok. Prätor smatra kako su ti faktori iznimno važni za tumačenje statistike.

"Stranci su u prosjeku znatno mlađi od Nijemaca", kaže stručnjakinja i dodaje: "Mladi muškarci nisu samo u Njemačkoj, već širom svijeta skupina koja se vrlo često pojavljuje u kontekstu kriminalnog ponašanja."

Na statistiku kriminaliteta utiče i to koliko se i kako kaznena djela prijavljuju. "Postoje studije koje pokazuju kako se osobe koje se doživljavaju kao stranci češće prijavljuju policiji", naglašava Prätor za DW. Prema istraživanju Kriminološkog instituta Donje Saske iz 2024. godine, osobe koje nisu njemački državljani prijavljivane su gotovo tri puta češće nego Nijemci. Više jasnoće o uzrocima i pozadini kriminaliteta profesorica očekuje od istraživanja tzv. "brojki u sjeni". U njima se nasumično ispituje što veći broj ljudi o njihovim iskustvima s kriminalom. Tako se dobivaju dodatni uvidi i u neprijavljena kaznena djela, dakle ona koja se ne pojavljuju ni u jednoj statistici.

Prätor objašnjava načelo: "Mogu pitati o migracijskom podrijetlu. Mogu pitati i o uzrocima. I nemam problema s tim da vidim samo kriminal koji je službeno registriran." Prednost takvih anketa među žrtvama i počiniteljima jest, kako kaže, u tome što omogućuju znatno finiju analizu.

Kada je riječ o mladima, već postoje kvalitetna istraživanja "brojki u sjeni", kaže Prätor. "Ona pokazuju kako su životni uslovi migranata u usporedbi s Nijemcima vrlo različiti." Tu između ostalog spadaju prordično nasilje kod nekih, niža razina obrazovanja, kriminalni krugovi prijatelja i naglašavanje muškosti.

Detaljniji pogled na podrijetlo osumnjičenih također pokazuje koliko je složen tzv. kriminalitet stranaca. Godine 2024. gotovo 13 posto osumnjičenih potjecalo je iz Ukrajine. U odnosu na udio ukrajinskih izbjeglica koje žive u Njemačkoj 35,7 posto, to je upadljivo mali broj u usporedbi s drugim zemljama.

Najviše počinioca iz sjevernoafričkih zemalja

Kod ljudi iz Alžira, Maroka, Tunisa i Gruzije odnos je obrnut: oko tri posto osumnjičenih dolazi iz svake od tih zemalja, dok njihov udio među registriranim izbjeglicama u Njemačkoj iznosi manje od jedan posto. Znači li to kako su ljudi iz sjeverne Afrike i Gruzije skloniji kriminalu od Ukrajinaca ili Nijemaca?

I tu pomaže pažljiviji pogled na faktore koji stoje iza brojki: relativno mali udio osumnjičenih iz Ukrajine mogao bi se objasniti demografskom strukturom – 63 posto odraslih izbjeglica iz te zemlje čine žene. Kod tražitelja azila iz sjevernoafričkih zemalja, međutim, između 74 i 82 posto su muškarci. A njihov je udio u ukupnom kriminalitetu, bez obzira na zemlju podrijetla ili putovnicu, uvijek znatno veći nego kod žena.